1.5 Priroda Grijeha I Iskušenja
Ovdje možemo uvesti Christadelphian-sko shvaćanje vraga. Ne postoji ni zmaj,
ni osoba zvana Vrag tamo negdje, a koja je odgovorna za naša iskušenja,
ni jedan anđeo koji je pao sa 99-og kata pa čeka da vas zaskoči u trenucima
slabosti. Mi sami imamo izvor iskušenja u našoj vlastitoj psihi, našem razgovoru
sami sa sobom, ili našem «srcu», kako to Biblija naziva. Ovaj izvor pogrešne
sugestije je stvarni i važan «sotona» ili protivnik. Ne postoji ništa izvan
neke osobe što može ući u nju i uprljati je – bilo da je alkohol ili heroin.
Grijeh nastaje iznutra, iz «srca čovječjeg (Mk. 7:15, 21-23). Ljudski um
je arena za važnu duhovnu borbu.
Grijeh se po samoj svojoj prirodi hvata za ljudski život. Što se više prakticira,
čvršći je taj zahvat. Mora da ste ovo i sami iskusili. Počinite li neki
grijeh prvi put duboko ste šokirani sami sobom poslije toga i brzo se pokajate
pred Gospodom. Slijedeći put kada to učinite, osjećanja šoka i kajanja su
daleko slabija. Učinite li to opet, i opet, i opet... to postaje način postojanja,
a svijest postaje uglevnom umrtvljena. Kod alkoholičara i narkomana ova
činjenica se tjelesno manifestira. Ovisniku treba sve više i više alkohola.
To je bolest koja napreduje, kao i što sam grijeh napreduje. Tjelesni metabolizam
alkoholičara se mijenja, isto kao što i duhovna struktura postaje također
obamrla u poricanju i zahtjeva sve više tjelesnog zadovoljenja. Vidim neke
sličnosti s homoseksualnošću. Nitko nije rođen kao homoseksualac, pa ipak
ako se ovaj grijeh redovito prakticira, homoseksualci usvajaju određenu
psihologiju i vjerojatno čak i neke tjelesne promjene što sklonost prema
istom spolu čini jednom «prirodnom» željom. To je svejedno griješno. Njima
je također potrebna pomoć, suočavanje s Božjom riječju, da se izvuku iz
poricanja i podrške pune ljubavi da bi se promjenili.
Alkoholizam: sastojak grijeha?
Dobro poznati pad u alkoholizam, u koji se uvjerilo svako društvo, kod
nekih svojih članova, možda je sastavni dio grijeha. Vino je simbol nekoliko
stvari, ali u posljednjoj knjizi Biblije čini se da je jedan definitivni
simbol zla (Otk. 14:8, 19;16:19;17:2;18:3). Za alkoholičara, «ono grize
kao zmija i truje kao otrovnica» (Izre. 23:29-32). Zmija je sastavni dio
grijeha; i takav je alkoholizam, kaže Solomun. Lukavost zmije otkriva
se u tome kako alkoholičar manipulira svim stvarima da bi postigao cilj
pijanstva. Vino i pijanstvo koriste se kao jedna pojava za Božji sud (Jer.
13:9-14;48:26). Možda je to zbog toga što pijanstvo samo po sebi postaje
kazna – osoba tjelesno i mentalno postaje alkoholičar jer je ovo Božja
potvrda u njihovu grijehu. Slično tome, ako neka osoba svjesno odbija
prihvatiti Biblijsku istinu, Bog im šalje jaku zabludu da možda neće moći
naći pravi put (2 Sol. 2:10).
Pogrešno citiranje Svetog pisma
Svjedočenje o iskušenjima Gospoda u pustinji pruža uvid u način kako «sotona»
ljudskog uma funkcionira. Mi čak možemo citirati Sveto pismo sami sebi
da bi opravdali grijeh. U razgovoru s alkoholičarima kršćanima, ako su
iskreni, vjerojatno će doći do priznanja da su zloupotrijebili Biblijske
tekstove da bi opravdali to što piju. Ako diskusije u kojima učestvujete
vode do rasprave o tome kako Biblija govori o vinu na pozitivan način,
slijedeće može pomoći:
- U Biblijskim vremenima, alkoholna pića imala su drugačiji kontekst od
ovog danas. Tehnike destilacije bile su prilično ograničene; nije bilo
hladnjaka, korištene su porozne posude što je dozvoljavalo zraku da dođe
u dodir s vinom u vrenju, a čepovi su rijetko kad čvrsto zatvarali. Alkohol
se može destilirati u bilo kojoj jačinio samo pod «anerobičnim» uvjetima,
tj. kada nema nikakvog dodira između zraka i tekućine. Procjenjuje se
da ništa nije moglo fermentirati, i ima više od 10% alkohola a da se ne
pretvori u ocat. Većina alkoholnih pića imala su jačinu od oko 2% alkohola
(7). Vina su često pravljena kuhanjem «vina» - pri čemu isparava alkohol
– dodavanjem vode, da se napravi neka vrsta likera. Tako su to bila ugodna
pića, ali je samo upotreba velikih količina mogla dovesti do pijanstva.
Vina također nisu bila dostupna u velikim količinama – kada je vino isteklo
iz Kane, bilo je problem napraviti još. Izrada vina bila je jedna industrija
po količinama. Tako su vina bila alkoholna, ali uglavnom slaba u uspoređivanju
s modernim vinom koja sadrže 20% alkohola, i alkoholnim pićima poput vodke
od 40% ili više. Utjecaji vina upotrebljeni su u nekim Biblijskim redcima
kao figura ili ilustracija/slika u riječima; ali ovo ne opravdava pijanstvo
Ps 104:14,15 govori o blagoslovu koji «vino veseli srce čovjeku». Ova
fraza i one oko nje ne govore o efektima plodova na tijela ljudi, već
prije o utjecaju jedne dobre žetve na osjećanja onih koji ih skupljaju.
