1.5 Priroda Grijeha I Iskušenja

Ovdje možemo uvesti Christadelphian-sko shvaćanje vraga. Ne postoji ni zmaj, ni osoba zvana Vrag tamo negdje, a koja je odgovorna za naša iskušenja, ni jedan anđeo koji je pao sa 99-og kata pa čeka da vas zaskoči u trenucima slabosti. Mi sami imamo izvor iskušenja u našoj vlastitoj psihi, našem razgovoru sami sa sobom, ili našem «srcu», kako to Biblija naziva. Ovaj izvor pogrešne sugestije je stvarni i važan «sotona» ili protivnik. Ne postoji ništa izvan neke osobe što može ući u nju i uprljati je – bilo da je alkohol ili heroin. Grijeh nastaje iznutra, iz «srca čovječjeg (Mk. 7:15, 21-23). Ljudski um je arena za važnu duhovnu borbu.

Grijeh se po samoj svojoj prirodi hvata za ljudski život. Što se više prakticira, čvršći je taj zahvat. Mora da ste ovo i sami iskusili. Počinite li neki grijeh prvi put duboko ste šokirani sami sobom poslije toga i brzo se pokajate pred Gospodom. Slijedeći put kada to učinite, osjećanja šoka i kajanja su daleko slabija. Učinite li to opet, i opet, i opet... to postaje način postojanja, a svijest postaje uglevnom umrtvljena. Kod alkoholičara i narkomana ova činjenica se tjelesno manifestira. Ovisniku treba sve više i više alkohola. To je bolest koja napreduje, kao i što sam grijeh napreduje. Tjelesni metabolizam alkoholičara se mijenja, isto kao što i duhovna struktura postaje također obamrla u poricanju i zahtjeva sve više tjelesnog zadovoljenja. Vidim neke sličnosti s homoseksualnošću. Nitko nije rođen kao homoseksualac, pa ipak ako se ovaj grijeh redovito prakticira, homoseksualci usvajaju određenu psihologiju i vjerojatno čak i neke tjelesne promjene što sklonost prema istom spolu čini jednom «prirodnom» željom. To je svejedno griješno. Njima je također potrebna pomoć, suočavanje s Božjom riječju, da se izvuku iz poricanja i podrške pune ljubavi da bi se promjenili.

Alkoholizam: sastojak grijeha?
Dobro poznati pad u alkoholizam, u koji se uvjerilo svako društvo, kod nekih svojih članova, možda je sastavni dio grijeha. Vino je simbol nekoliko stvari, ali u posljednjoj knjizi Biblije čini se da je jedan definitivni simbol zla (Otk. 14:8, 19;16:19;17:2;18:3). Za alkoholičara, «ono grize kao zmija i truje kao otrovnica» (Izre. 23:29-32). Zmija je sastavni dio grijeha; i takav je alkoholizam, kaže Solomun. Lukavost zmije otkriva se u tome kako alkoholičar manipulira svim stvarima da bi postigao cilj pijanstva. Vino i pijanstvo koriste se kao jedna pojava za Božji sud (Jer. 13:9-14;48:26). Možda je to zbog toga što pijanstvo samo po sebi postaje kazna – osoba tjelesno i mentalno postaje alkoholičar jer je ovo Božja potvrda u njihovu grijehu. Slično tome, ako neka osoba svjesno odbija prihvatiti Biblijsku istinu, Bog im šalje jaku zabludu da možda neće moći naći pravi put (2 Sol. 2:10).

Pogrešno citiranje Svetog pisma
Svjedočenje o iskušenjima Gospoda u pustinji pruža uvid u način kako «sotona» ljudskog uma funkcionira. Mi čak možemo citirati Sveto pismo sami sebi da bi opravdali grijeh. U razgovoru s alkoholičarima kršćanima, ako su iskreni, vjerojatno će doći do priznanja da su zloupotrijebili Biblijske tekstove da bi opravdali to što piju. Ako diskusije u kojima učestvujete vode do rasprave o tome kako Biblija govori o vinu na pozitivan način, slijedeće može pomoći:

- U Biblijskim vremenima, alkoholna pića imala su drugačiji kontekst od ovog danas. Tehnike destilacije bile su prilično ograničene; nije bilo hladnjaka, korištene su porozne posude što je dozvoljavalo zraku da dođe u dodir s vinom u vrenju, a čepovi su rijetko kad čvrsto zatvarali. Alkohol se može destilirati u bilo kojoj jačinio samo pod «anerobičnim» uvjetima, tj. kada nema nikakvog dodira između zraka i tekućine. Procjenjuje se da ništa nije moglo fermentirati, i ima više od 10% alkohola a da se ne pretvori u ocat. Većina alkoholnih pića imala su jačinu od oko 2% alkohola (7). Vina su često pravljena kuhanjem «vina» - pri čemu isparava alkohol – dodavanjem vode, da se napravi neka vrsta likera. Tako su to bila ugodna pića, ali je samo upotreba velikih količina mogla dovesti do pijanstva. Vina također nisu bila dostupna u velikim količinama – kada je vino isteklo iz Kane, bilo je problem napraviti još. Izrada vina bila je jedna industrija po količinama. Tako su vina bila alkoholna, ali uglavnom slaba u uspoređivanju s modernim vinom koja sadrže 20% alkohola, i alkoholnim pićima poput vodke od 40% ili više. Utjecaji vina upotrebljeni su u nekim Biblijskim redcima kao figura ili ilustracija/slika u riječima; ali ovo ne opravdava pijanstvo Ps 104:14,15 govori o blagoslovu koji «vino veseli srce čovjeku». Ova fraza i one oko nje ne govore o efektima plodova na tijela ljudi, već prije o utjecaju jedne dobre žetve na osjećanja onih koji ih skupljaju.