Carelinks




			home audio links about us contact us

BILJESKE ZA UCENJE BIBLIJE 7-9

BILJE[KE ZA Br.3

U^ENJE * Bo`ja obe}anja (2)

* Uskrsnu}e Krista

BIBLIJE * Povratak Krista

NA^IN U^ENJA

Ova serija od 4 "Bilje{ke za u~enje Biblije" svaka sadr`i po 3 lekcije, je napravljena da vam pomogne da dobijete osnovno razumijevanje o tome {to Biblija nau~ava i kako mo`ete sudjelovati u prednostima bivanja kr{}aninom. Ste}i }ete najve}u korist od ovih "Lekcija" pro~itavaju}i ih nekoliko puta i pogledavaju}i u preporu~enim biblijskim pasusima. Onda odgovorite na vi{ekratnom izboru pitanja na kraju svake Lekcije, opet prepu{taju}i se bilje{kama ako ste nesigurni s odgovorima. Besciljno je `uriti kroz lekcije poga|aju}i odgovore; dovoljno obavijesti je dano da vam omogu}i ispravnog odgovaranja na sva pitanja, {to }e poslu`iti kao dobra osnova naprednijim studijima koji }e slijediti.

Zavr{iv{i pitanja, prenesi svoje odgovore na stranu Sa`etak odgovora na pole|ini ove bro{ure. Kada }e tri lekcije biti zavr{ene, po{alji nam stranu Sa`etka. Osobni }e ih tutor zatim markirati, i vratiti ih, skupa s bilo kakvim dodatnim primjedbama i slijede}im kompletom "Bilje{ka za u~enje Biblije".

Ako imate bilo kakvih pitanja u vezi Biblije bit }e nam zadovoljstvo da vam pomognemo da na|ete odgovora iz Biblije.

SERIJA BILJE[KI ZA U^ENJE BIBLIJE

Sve u svemu ima 4 bro{ure i svaka sadr`i 3 lekcije. Mogu se u~iti po bilo kom redu, ali kontinuitet kod u~enja najbolje se posti`e zapo~injanjem s lekcijom 1 i napredovanjem ka lekciji 4.

Br.1 Br.2

* Biblija * Smrt

* Bog * Bo`ja obe}anja

* Bo`ji cilj * Isus Krist

Br.3 Br.4

* Bo`je obe}anje Davidu * Evan|elje

* Uskrsnu}e Isusa * Kr{tenje

* Kristov povratak * Bo`je kraljevstvo

LEKCIJA 7

Bo`ja obe}anja - 2

Bog je obe}ao Abrahamu da }e u njemu i njegovu sjemenu (potomstvu) sva plemena zemlje biti blagoslovljena. 5 je lekcija pokazala da je potomak koji }e donijeti blagoslova zemlji bio Isus. To je tema jasnog nau~avanja u Novom zavjetu (Gala}anima 3:16).

Abraham je upotrijebljen kao jedan primjer vjere, i re~eno nam je da ako `elimo pokazati svoju vjeru moramo `ivjeti svoj `ivot kao {to je to ~inio Abraham, vjeruju}i Bogu i pokoravaju}i se Njegovoj volji.

Izraelski narod koji je potjekao od Abrahama su bili robovi u Egiptu. Bili su odvedeni iz Egipta od Mosija nakon {to su deset u`asnih neda}a prisiljili Egip}ane da priznaju da ima Boga na nebu koji je upravljao svjetskim doga|ajima. Knjiga Izlaska (ime zna~i 'odlazak') nam govori o tim doga|ajima.

Napokon izraelski se narod smjestio u zemlju Kanaana gdje je `ivio Abraham. Njihov je prvi kralj bio Saul, a drugi David, koji je napisao mnoge od Psalama.

OBE]ANJA DAVIDU

U Psalmama David veli da mu je Bog u~inio posebnog obe}anja. 'Zakle se Gospod Davidu u istini, od koje ne}e otstupiti; od poroda tvojega posadi}u na prijestolu tvojemu' (Psalam 132:11).

David, kad je njegovo kraljevstvo bilo uspostavljeno i narod bio u miru, je htio izgraditi hrama ili ku}u za {tovanje Boga. Prorok je Natan bio poslan Davidu da mu ka`e da premda Bog nije `elio da mu on gradi dom, Bog }e urediti Davidovu kraljevsku ku}u, i da }e netko iz njegove kraljevske loze upravljati njegovim kraljevstvom zauvijek.

'Kad se navr{e dani tvoji, i po~ine{ kod otaca svojih, podignu}u sjeme tvoje nakon tebe, koje }e iza}i iz utrobe tvoje, i utvrdi}u carstvo njegovo. On }e sazidati dom imenu mojemu, i utvrdi}u prijesto carstva njegova dovijeka. Nego }e tvrd biti dom tvoj i carstvo tvoje dovijeka pred tobom, i prijesto }e tvoj stajati dovijeka' (2Samuelova 7:12-13&16).

Postoje tri va`ne to~ke u ovim stihovima:-

1. Obe}anje se nije odnosilo na Salomona, Davidovom sinu, jer je Bog rekao

da }e 'prijesto carstva njegova' biti uspostavljen zauvijek. Premda je

Salomon bio zabilje`en zbog svojih bogatstva i svoje mudrosti, on zacijelo

nije vladao zauvijek. U 14tom stihu prorok Natan kazuje Davidu da }e

Bog biti otac ovom velikom kralju koji }e potjecati iz njegova reda.

'Ja }u mu biti otac, i on }e mi biti sin' (2Samuelova 7:14).

2. Kralj }e vladati na Davidovu prijestolju (2Samuelova 7:12).

3. Bog izjavljuje da }e On ostvariti to (2Samuelova 7:12).

U^ENJE PROROKA

Iste su to~ke istaknute diljem cijele Biblije. Pro~itaj slijede}i pasus iz knjige proroka Izaije koji je ~esto citiran za vrijeme Bo`i}a i uo~i iste tri to~ke.

'Jer nam se rodi dijete, sin nam se dade, kojemu je vlast na ramenu, i ime }e mu biti: divni, savjetnik, Bog silni, otac vje~ni, knez mirni. Bez kraja }e rasti vlast i mir na prijestolu Davidovu i u carstvu njegovu da se uredi i utvrdi sudom i pravdom otsada dovijeka. To }e u~initi revnost Gospoda nad vojskama' (Izaija 9:6-7).

Iste su to~ke istaknute:

1. 'Bez kraja }e rasti vlast' njegova

2. 'na prijestolu Davidovu i u carstvu njegovu'

3. 'To }e u~initi revnost Gospoda nad vojskama'.

ISUS JE BIO ONAJ OBE]ANI

Nema nikakve sumnje o tome tko }e biti veliki kralj iz Davidova reda.

An|eo Gabriel se pojavio Mariji prije Isusova ro|enja i rekao joj, 'On }e biti velik i zvat }e se Sin Svevi{njega. Njemu }e Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat }e nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu ne}e biti kraja' (Luka 1:32-33).

Zamijeti opet iste tri to~ke -

1. Kraljevstvo }e biti uspostavljeno zauvijek.

2. On }e vladati na Davidovu prijestolju.

3. To }e u~initi Bog.

MARIJIN HVALOSPJEV

Kasnije u istom poglavlju Luka bilje`i divnu pjesmu radosti u kojoj Marija hvali Boga zbog Njegovih obe}anja. Zna~ajna pojava u njoj jest to da je premda an|eo rekao Mariji da }e se dijete roditi da ispuni Bo`je obe}anje Davidu, Marija je zahvalila Bogu zbog obe}anja koja je dao Abrahamu. Ona mora da je uvidjela s njenim razumijevanjem Bo`jeg cilja da }e ta dva obe}anja biti ispunjena u istoj osobi.

'Prihvati Izraela, slugu svoga, kako obe}a ocima na{im... Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka' (Luka 1:54-55).

KRALJEVSTVO

Nema sumnje da je kraljevstvo koje je Isus do{ao objaviti bilo istinsko kraljevstvo na zemlji. On }e biti kralj i njegovi }e sljedbenici tako|er imati vladarske polo`aje. Isus je rekao svojim u~enicima 'kad Sin ^ovje~ji sjedne na prijestolje svoje slave, i vi }ete sjediti na dvanaest prijestolja i suditi dvanaest plemena Izraelovih' (Matej 19:28).

Bo`ji je cilj jo{ s po~etka bio da ispuni zemlju slavom Svojom i mirom:

'Ali tako ja `iv bio, i tako sva zemlja bila puna slave Gospodnje' (Brojevi 14:21).

To }e se dogoditi kada se Isus vrati kao kralj na zemlji.

Jedna od glavnih to~aka koju je u~inio Petar u svom obra}anju na Dan Pedesetnice je bila da je Isus bio veliki potomak Davida kojeg je obe}ao Bog. Petar je ukazao na Psalma kojeg smo ve} citirali da poka`e da je David o~ekivao ure|enje kraljevstva s Kristom za kralja:

'Ljudi bra}o! neka je slobodno kazati vam upravo za starje{inu Davida da i umrije, i ukopan bi, i grob je njegov me|u nama do ovoga dana. Prorok dakle budu}i, i znaju}i da mu se Bog kletvom kle od roda bedara njegovijeh po tijelu podignuti Hrista, i posaditi ga na prijestolu njegovu' (Djela 1:29-30 (Karad`i}))

Apostol je tako|er objasnio da je uskrsnu}e Isusa bio pouzdani znak da }e biti ispunjeno Bo`je obe}anje Davidu. 'Toga Isusa uskrisi Bog! Svi smo mi tomu svjedoci' (Djela 2:32).

Petar je rekao da je David shvatio da }e do}i vrijeme kada }e Svemo}ni re}i Gospodinu Isusu Kristu, 'Sjedi mi zdesna dok ne polo`im neprijatelje tvoje za podno`je nogama tvojim'. Apostol je zatim rekao, 'Pouzdano dakle neka znade sav dom Izraelov da je toga Isusa kojega vi razapeste Bog u~inio i Gospodinom i Kristom' (Djela 2:34-36).

BO@JA GARANCIJA

Pavao je rezimirao divnu nadu koju nudi Biblija kada je govorio ljudima u Ateni:

On 'ustanovi Dan u koji }e suditi svijetu po pravdi, po ^ovjeku kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisiv{i ga od mrtvih' (Djela 17:31).

SA@ETAK

1. U Bibliji je Bog otkrio Svoju nakanu sa zemljom.

2. Abrahamu i Davidu je bilo re~eno od Boga da }e osoba s kojom }e se ta

nakana ispuniti biti iz njihova roda.

3. Isus je bio onaj obe}ani.

4. On }e upravljati svijetom u pravdi kada bude Bo`je kraljevstvo ure|eno.

5. Ova nada, osnovana na temeljima starozavjetnog u~enja, je bila jasno

sadr`ana u poruci Isusa i apostola.

PASUSI ZA ^ITANJE IZ BIBLIJE

Izaija 11 Djela 2 Rimljanima 4

Izaija 35 Psalam 132 Luka 19

LEKCIJA 7 TEST

Podvu~i ispravnog odgovora na svakom pitanju i prenesi svoje odgovore na stranu Sa`etak odgovora, i po{alji ih nam. Zavr{i ovaj primjerak testa, i ~uvaj za pregled.

1. Koji }e potomak Abrahama donijeti blagoslova na zemlji?

a) Izak b) Josip c) David d) Isus

2. U kojoj su zemlji Izraelci bili robovi? U:

a) Africi b) Egiptu c) Kanaanu d) Italiji

3. Koja nam knjiga Biblije govori o izbavljenju Izraelaca iz ropstva?

a) Postanak b) Izlazak c) Levitska d) Brojevi

4. Tko je bio prvi kralj Izraela?

a) Saul b) David c) Salomon d) Samuel

5. [to je David htio izgraditi Bogu?

a) palatu b) hrama c) grada d) oltara

6. [to je Bog obe}ao Davidu?

a) velikog bogatstva

b) dug `ivot i dobrog zdravlja

c) da }e mu prijestolje biti uspostavljeno zauvijek

d) sre}u i napretka

7. Koji je izraelski prorok rekao: "iza}i (}e) {ibljika iz stabla Jesejeva"?

a) Izaija b) Samuel c) Obadij d) O{ija

8. Tko je bio obe}ani potomak Davida koji }e vladati na njegovu prijestolju?

a) Salomon b) Isus c) Jezekija d) Roboam

9. Gdje }e biti uspostavljeno obe}ano Bo`je kraljevstvo?

a) na zemlji b) na nebo c) u srcima ljudi d) u svemiru

10. Koja je garancija da }e Bog izvr{iti Svoja obe}anja o koju je govorio

apostol Pavao u Ateni?

a) sezone b) Isusovo ro|enje

c) dan i no} d) Isusovo uskrsnu}e

LEKCIJA 8

Uskrsnu}e Isusa Krista

Rije~ USKRSNU]E zna~i 'ustajanje iz mrtvih'. Prevedena je iz gr~ke rije~i 'anastasis' u Novom zavjetu koja zna~i 'ustajanje' ili 'ponovno stajanje'.

Isusovo uskrsnu}e iz groba je nepobitna povijesna ~injenica. Smrt i uskrsnu}e Isusa Krista jest sredi{nja to~ka cijele Bo`je namjere s ljudskom rasom. Kr{}anska je vjera izgra|ena oko toga, kr{}anstvo `ivi na osnovu Kristova uskrsnu}a od mrtvih. To je bila pokretna sila u `ivotima u~enika u 1om stolje}u n.e..

GLAVNA TEMA APOSTOLSKOG U^ENJA

Kada su apostoli izabrali drugog da zamijeni Judu, izabrali su jednog, Matiju, za koga su rekli da mora biti 'svjedokom (Kristova) uskrsnu}a' (Djela 1:22).

Apostoli su bili uhi}eni jer su u~ili narod i propovijedali kroz Isusa uskrsnu}e od mrtvih (Djela 4:2).

Pavlu se sudilo zbog, 'nade, uskrsnu}a mrtvih' (Djela 23:6; Djela 24:21).

Pisma Novoga zavjeta su puna u~enja o Isusovu uskrsnu}u i va`nost toga za sve nas. To je bilo istaknuto od apostola Pavla kada je rekao:

'Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje na{e, uzalud i vjera va{a... jo{ ste u grijesima' (1Korin}anima 15:14&17).

ZA[TO JE BOG USKRSNUO ISUSA?

Ranije su lekcije pokazale Isusova djela kao `rtvu za grijeh (Hebrejima 9:26). 4ta je lekcija objasnila kako je Adam doveo grijeha i smrti ~ovje~anstvu svojom nepokorno{}u Bo`jim zapovijedima. Suprotno tomu, Isus je sa~uvao sve Bo`je zapovijedi i `ivio je savr{enim `ivotom. Lekcija je 6 raspravljala to. Isusova smrt, me|utim, nije mogla imati uop}e nikakvu mo} kao jedna djelotvorna `rtva, ako nije bio uskri{en od mrtvih. Isus, 'od `ene... ro|en, Zakonu podlo`an' (Gala}anima 4:4) dopao je pod istu smrtnu osudu koju smo mi naslijedili od Adama. On je osobno bio oslobo|en grijeha, stoga ga smrt nije mogla zadr`ati, 'smrt njime vi{e ne gospoduje' (Rimljanima 6:9).

BO@JA LJUBAV I PRAVDA

Pravedna Bo`ja na~ela nisu mogla dopustiti takvu ~ovjeku, koji je savr{eno sa~uvao Njegove zakone, da ostane podlo`an zakonu grijeha i smrti. Apostol Petar nam veli:

'Ali Bog ga uskrisi oslobodiv{i ga grozote smrti jer ne bija{e mogu}e da ona njime ovlada' (Djela 2:24).

Lekcija 3 je pokazala da je kroz kona~nu Bo`ju pravdu kao i kroz Njegovu ljubav za ~ovjeka Isus ustao od mrtvih:

'Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoro|enca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne; nego da ima `ivot vje~ni' (Ivan 3:16).

DA LI JE USKRSNU]E BILO NOVO VJEROVANJE U 1 STOLJE]U N.E.?

Iz Biblije u~imo da je ponovno ustajanje od mrtvih bila nada vjernima u godinama prije Isusova vremena. Zbog toga je Isus rekao:

'Abraham... usklikta {to }e vidjeti moj Dan. I vidje i obradova se' (Ivan 8:56).

Petar je citirao rije~i Davida, kralja Izraela:

'Gospodin mi je svagda pred o~ima... Stog mi se raduje srce kli~e jezik, pa i tijelo mi spokojno po~iva' David 'unaprijed je vidio i navijestio uskrsnu}e Kristovo' (Djela 2:25-26 & 31 uporedi sa Psalmom 16:8-11).

David je tako|er rekao: 'A ja }u u pravdi gledati lice tvoje; kad se probudim, bi}u sit od prilike tvoje' (Psalam 17:15).

USKRSNU]E - ISPUNJENJE BO@JIH OBE]ANJA

Kao {to je lekcija 5 istakla, Abraham i David su o~ekivali uskrsnu}e od mrtvih da bi u`ivali u Bo`jim obe}anjima. Nisu bili jedini u toj nadi.

Jov je rekao: 'znam da je `iv moj iskupitelj, i na po{ljedak da }e stati nad prahom. I ako se ova ko`a moja i ra{~ini, opet }u u tijelu svom vidjeti Boga' (Jov 19: 25-26).

Izaija je rekao: 'O`ivje}e mrtvi tvoji, i moje }e mrtvo tijelo ustati. Probudite se, i pjevajte koji stanujete u prahu... i zemlja }e izmetnuti mrtvace' (Izaija 26:19).

Danielu je bilo re~eno: 'mnogo onijeh koji spavaju u prahu zemaljskom probudi}e se' i da }e on osobno po~ivati u smrtnom snu i da }e 'osta(ti) na dijelu svom do svr{etka svojih dana' (Daniel 12:2 i 13).

Apostol Pavao je potvrdio da je to bila nada onih prije Isusa:

'sve do dana dana{njega svjedo~im... ne govore}i ni{ta osim onoga {to Proroci govorahu i Mojsije da se ima zbiti: da }e Krist trpjeti i da }e on, prvouskrsli od mrtvih, svjetlost navje{}ivati narodu' (Djela 26:22-23).

KRIST PRVI ZA USKRSAVANJU U VJE^NI @IVOT

Biblija jasno pokazuje da je Isus bio prvi za uskrsavanju od mrtvih u besmrtnost. Pavao je napisao:

'(na{ Spasitelj Isus Krist), koji obeskrijepi smrt i u~ini da zasja `ivot i neraspadljivost - po evan|elju' (2Timoteju 1:10).

DA LI JE USKRSNU]E JEDINA NADA BESMRTNOSTI?

@ivot i besmrtnost {to ih je Isus osvijetlio su nada o uskrsavanju od mrtvih, da bi se `ivjelo na zemli.

Petar je jednostavno izjavio da: 'David nije bio uznesen na nebesa' (Djela 2:34). Mi smo vidjeli da to nije bila Davidova nada. Bog je obe}ao da }e on vidjeti Krista da sjedi na njegovu (Davidovu) prijestolju u Jeruzalemu (Djela 2:30).

Kao {to je Pavao objasnio u svom govoru u Ateni, o kojem smo govorili u lekciji 7, uskrsnu}e Isusa od mrtvih je bilo jedno uvjerenje od Boga da }e Krist vladati svijetom u pravdi, u odre|enom vremenu u budu}nosti (Djela 17:31).

USKRSNU]E - ISTINSKA NADA

Marta je bila Isusov sljedbenik. Mo`emo jasno vidjeti njenu nadu o budu}em `ivotu. Kada je njen brat Lazar umro, Isus joj je rekao: 'Uskrsnut }e brat tvoj! A Marta mu odgovori: Znam da }e uskrsnuti o uskrsnu}u, u posljednji dan. Re~e joj Isus: Ja sam uskrsnu}e i `ivot: tko u mene vjeruje, ako i umre, `ivjet }e'. (Ivan 11:23-25).

SVI ]E BITI USKRSNUTI?

Pismo nam veli da je pla}a: 'grijeha smrt, a dar Bo`ji jest `ivot vje~ni u Kristu Isusu, Gospodinu na{em' (Rimljanima 6:23).

Oni koji ne tra`e Boga ili koji ne `ele da Mu slu`e, ili shvate Njegovu namjeru u Isusa Krista, ne}e ste}i Bo`jega dara. Biblija jasno nau~ava da,

'^ovjek koji za|e s puta mudrosti po~inu}e u zboru mrtvijeh' (Izreke 21:16).

'^ovjek u ~asti, ako nije razuman, izjedna~i}e se sa stokom, koju kolju' (Psalam 49:20).

'Pomrije{e, ne}e o`ivjeti, mrtvi budu}i ne}e ustati' (Izaija 26:14).

POTREBNO JE ISPRAVNO RAZUMIJEVANJE

Suprotno ovim izjavama, Isus nam daje nade vele}i:

'A ovo je `ivot vje~ni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao - Isusa Krista' (Ivan 17:3).

Ako se ho}emo povezati s Bo`jim ciljom moramo imati razumijevanje. Moramo znati istinskog Boga i imati ispravnog razumijevanja o Njegovoj Rije~i. S tim znanjem i vjerovanjem u istinitost tih stvari, mo`emo poduzeti drugi korak KR[TENJA u Krista o ~emu }e se vi{e raspravljati u 11toj lekciji. Pavao isti~e va`nost kr{tenja istinskom vjerniku koji `eli da do|e do uskrsnu}a:

'zar ne znate: koji smo god kr{teni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu kr{teni. Kr{tenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao {to Krist slavom O~evom bŸ uskri{en od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti `ivota. Ako smo doista s njime srasli po sli~nosti smrti njegovoj, o~ito }emo srasti i po sli~nosti njegovu uskrsnu}u' (Rimljanima 6:3-5).

KRIST PRVI ZA USKRSAVANJE - OSTALI ]E DA SLIJEDE

Isus je bio prvi za uskrsavanju od mrtvih u besmrtnost. Mi iznova ~itamo, 'sada: Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih' (1Korin}anima 15:20).

Prvina jest prvi rezultat `etve, znak o mnogim drugim dobrim stvarima koje imaju do}i. Pavao upotrebljava ovaj izraz o `etvi da bi pokazao redoslijed uskrsavanja:

'Ali svatko u svom redu: prvina Krist, a zatim koji su Kristovi, o njegovu Dolasku' (1Korin}anima 15:23).

KRISTOV DRUGI DOLAZAK DA USKRISI MRTVE

Drugi Kristov dolazak je povezan s uskrsnu}em u zadnjih dana. Pavao je napisao o, 'Kristom Isusom, koji }e suditi `ive i mrtve' 'pojavkom njegovim i kraljevstvom njegovim' (2Timoteju 4:1).

Pavao je tako|er napisao:

'Ne}emo da budete u neznanju, bra}o, o onima koji su usnuli, da ne tugujete kao drugi koji nemaju nade. Doista, ako vjerujemo da je Isus umro i uskrsnuo, onda }e Bog i one koji usnu{e u Isusu, privesti zajedno s njime. Ovo vam uistinu velimo po rije~i Gospodnjoj: mi `ivi, preostali za Dolazak Gospodnji, ne}emo prete}i onih koji su usnuli. Jer sam }e Gospodin - ne zapovijed, na glas arkan|elov, na zov trublje Bo`je - si}i s neba. I najprije }e uskrsnuti mrtvi u Kristu' (1Solunjanima 4:13-16).

USKRSNU]E I SUD

Kada je Danielu bilo re~eno da }e se mnogo od: 'onijeh koji spavaju u prahu zemaljskom' probuditi, bilo mu je tako|er re~eno da }e, jedni biti probu|eni 'na `ivot vje~ni a drugi na sramotu i prijekor vje~ni' (Daniel 12:2). To govori o zajedni~kom skupljanju uskrsnutih i onih koji su `ivi o Kristova povratka za sud i o mogu}nosti Isusova odbacivanja. Isus je nau~avao isto:

'Ne ~udite se tome jer dolazi ~as kad }e svi koji su u grobovima, ~uti njegov glas. I izi}i }e: koji su dobro ~inili - na uskrsnu}e `ivota, a koji su radili zlo - na uskrsnu}e osude' (Ivan 5:28-29).

Svi odgovorni ljudi (oni sa znanjem) se moraju pojaviti kod suda Isusa Krista. Oni koji se uzdaju u Boga, sa znanjem za Njegovu ljubav i milost, koji su poku{avali Mu ugoditi i slijediti primjer ljubljena Mu Sina }e, Bo`jom milo{}u, primiti dar vje~nog `ivota u taj dan.

Isus govori svima nama kad ka`e, 'Ja sam uskrsnu}e i `ivot: tko u mene vjeruje, ako i umre, `ivjet }e' (Ivan 11:25).

SA@ETAK

1. Uskrsnu}e Isusa Krista je ~injenica.

2. Uskrsnu}e Isusa je glavno u~enje Novoga zavjeta.

3. Isus je bio uskrsnut zbog svog savr{enog karaktera. Stoga su ga Bo`ja pravda i sud

izveli iz groba.

4. Nada o uskrsnu}u je bila nada svih vjernih prije i nakon prvog Isusovog doga|aja.

5. Vje~ni `ivot nije sada u nas, jer ne bi imalo nikakve potrebe da ga Bog obe}ava, ili

da to bude stvar nadanja.

6. ^ovjek nema uro|enu besmrtnost; ako je ima, ne bi bilo potrebe za Kristovu `rtvu

da bi donio spasenje ~ovje~anstvu.

7. Uskrsnu}e nakon smrti je jedina nada za dobijanje besmrtnosti.

8. Ne}e svi biti uskrsnuti; oni koji su bez znanja }e ostati u grobu.

9. Znanje, vjerovanje i kr{tenje su potrebni za povezivanja s Kristom i uskrsnu}em.

10. Krist je bio prvina za uskrsavanje u besmrtnost; mo`emo biti poput njega ako

slijedimo njegova primjera.

11. Uskrsnu}e i sud }e se dogoditi kada se Isus bude vratio na zemlji.

PASUSI ZA ^ITANJE IZ BIBLIJE

Psalam 49 Marko 16 1Korin}anima 15

Izaija 26 Djela 26 Ivan 11

LEKCIJA 8 TEST

Podvu~i ispravnog odgovora na svakom pitanju i prenesi svoje odgovore na stranu Sa`etak odgovora, i po{alji ih nam. Zavr{i ovaj primjerak testa, i ~uvaj za pregled.

1. Rije~ 'uskrsnu}e' zna~i:

a) lijeganje b) ustajanje c) ustajanje od mrtvih d) bu|enje

2. Koja je bila prva osoba uskrsnuta da `ivi vje~no?

a) Lazar b) Jairova k}i c) Stefan d) Isus

3. Za{to je Isus umro?

a) jer je bio na{e prirode b) bio je gre{nik

c) Bog ga je prisilio umrijeti d) @idovi su ga htjeli maknuti s puta

4. Za{to je Isus opet `ivio?

a) on nije umro b) on se povratio nakon raspe}a

c) Bog ga je uskrisio d) on se tek onesvijestio na kri`u

5. Koja trojica od slijede}ih se mo`e nadati budu}oj nagradi na zemlji?

a) Abraham b) David c) Daniel d) Jeroboam (1Kraljevima 14:16).

6. Da li }e svi biti uskrsnuti od mrtvih?

a) ne b) da c) mo`da d) neznam

7. Kada }e mrtvi biti uskrsnuti?

a) oni nastavljaju `ivjeti nakon smrti

b) za Isusova povratka da uspostavi kraljevstvo

c) neznam

d) Biblija ne sadr`i nikakva obe}anja

8. [to }e slijediti uskrsnu}a?

a) kr{tenje b) sud c) u~enje Biblije d) hvalospjevanje

9. Tko }e biti prihva}en od Isusa u zadnjem danu?

a) oni koji ga razumiju, vjeruju u nj, i slijede njegova u~enja

b) oni koji ~ine dobro i poma`u svakomu

c) oni koji su `ivi

d) oni koji nisu vjerovali i su sada u grobovima

10. @eli{ li nau~iti vi{e o Isusu i sudjelovati u njegovu dolaze}em kraljevstu

na zemlji?

a) ne b) nisam siguran c) odve} je te{ko d) da

LEKCIJA 9

Povratak Isusa Krista

Uskrsnu}e Isusa Krista jest povijesna ~injenica o kojoj ovisi nada cijelog ~ovje~anstva. Sigurno poput ~injenice uskrsnu}a jest Bo`je obe}anje da }e Mu se Sin vratiti na zemlji. Nakon {to je Krist uskrsnuo od mrtvih on je uza{ao na nebo, i an|eli su dali njegovim u~enicima ovo uvjerenje:

'Ovaj Isus koji je od vas uznesen na nebo isto }e tako do}i kao {to ste vidjeli da odlazi na nebo' (Djela 1:11).

CILJ KRISTOVA POVRATKA

U Gospodinovoj molitvi Isus je nau~io svoje sljedbenike da mole za uspostavu Bo`jeg kraljevstva, na zemlji:

'Do|i kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji' (Matej 6:10).

Tada }e rije~i Davida biti ispunjene:

'Pravednici }e naslijediti zemlju, i `ivje}e na njoj dovijeka' (Psalam 37:29).

Krist }e se vratiti na zemlji da uspostavi Bo`jeg kraljevstva ru{e}i prisutne ljudske sisteme upravljanja. On }e osloboditi svijet zlo}e i ispuniti zemlju Bo`jom slavom kao bo`anstveno rje{enje svim njezinim prisutnim problemima.

Stoga je apostol Pavao, u prvom stolje}u n.e., ohrabrio Tita da se odrekne bezbo`nosti i svjetskih zadovoljstava i radije da:

'razumno, pravedno i pobo`no `ivi... u sada{njem svijetu, i{~ekuju}i bla`enu nadu i pojavak slave velikoga Boga i Spasitelja na{ega Isusa Krista' (Titu 2:12-13).

KADA ]E SE KRIST VRATITI?

Od po~etka, Bog, je odredio posebnog dana kada }e se Krist vratiti da sudi zemlji. Pavao je govorio o tome:

'jer (Bog) ustanovi Dan u koji }e suditi svijetu po pravdi, po ^ovjeku kojega odredi, pred svima ovjerovi uskrisiv{i ga od mrtvih' (Djela 17:31).

U svom propovijedanju Krist je prili~no pojasnio da, premda je Bo`ji cilj bio stvoren i da }e doga|aji slijediti postavljenog modela, ~ak ni on nije znao to~no vrijeme svog povratka. U Marku, poglavlju 13 Krist je kazao svojim slu{ateljima o svom povratku i dao im neke nagovje{taje o doga|ajima koje mu moraju prethoditi, nakon ~ega je rekao,

'Tada }e ugledati Sina ^ovje~jega gdje dolazi na oblacima s velikom mo}i i slavom' (Marko 13:26).

'A o onom danu i ~asu nitko ne zna, pa ni an|eli na nebu, ni Sin, nego samo Otac' (Marko 13:32).

KRIST ]E SE VRATITI NEO^EKIVANO POPUT LOPOVA

Mnogi danas nalaze ideju o Kristovu povratku na zemlji za zabavnu, i da je ne treba shva}ati ozbiljno glede vidljive postojanosti na{eg bivanja. Apostol Petar je upozorio da }e ljudi razmi{ljati tako:

'u posljednje }e se dane pojaviti podrugljivi izrugiva~i; povoditi }e se za svojim po`udama i pitati: "[to je s obe}anjem njegova Dolaska? Jer i otkad Oci pomrije{e, sve ostaje kao {to bija{e od po~etka stvorenja".' (2Petrova 3:3-4).

Dakle dano nam je uvjerenje da Bog nije spor u ispunjavanju Svojih obe}anja, nego da }e se taj svjetovno-ru{ila~ki doga|aj dogoditi u vrijeme kojeg je On odredio:

'Kao tat }e do}i Dan Gospodnji' (2Petrova 3:10).

Pro~itaj prvih deset stihova 2Petrove poglavlja 3 da se proslijedi cijelo dokazivanje iznijeto od apostola.

Kao {to je Krist ukazao, to~no vrijeme njegova dolaska nije znano nikome osim Bogu, i ne mo`e se otkriti iz Pisma. 'Jer u ~as kad i ne mislite Sin ^ovje~ji dolazi' (Matej 24:44).

To nam kazuje da se tra`i vjera od vjernika za Kristova povratka, jer samo Bog zna odre|eni dan kada }e se to dogoditi. Za one koji ne o~ekuju taj doga|aj, njegovo }e pojavljivanje biti neo~ekivano poput onog od tata.

IMA LI IKAKVA POKAZATELJA KADA ]E SE KRIST VRATITI?

U~enike je zanimalo to pitanje i su upitali Krista kad su bili sami i sjedili na gori Maslinskoj: 'Reci nam kada }e to biti i koji }e biti znak tvojega Dolaska i svr{etka svijeta?' (Matej 24:3).

Kristov odgovor na to pitanje, i mnogi drugi pasusi biblijskog proro{tva, jasno pokazuju sli~nog vremenskog perioda kada }e se taj povratak ostvariti. Ovi znaci vremena su dani da bi se ohrabrili Kristovi sljedbenici, da mogu biti spremni za nj.

ZNACI KRISTOVA POVRATKA

1. ZNAK NOIN

U svom je odgovoru, Isus podsjetio svoje u~enike o biblijskom prikazu dana prije potopa, da }e sli~ne okolnosti biti vi|ene u dane tek prije njegova povratka:

'Kao u dane Noine; tako }e biti i Dolazak Sina ^ovje~jega. Kao {to su u dane one - prije potopa - jeli i pili, `enili se i udavali do dana kad Noa u|e u korablju i ni{ta nisu slutili dok ne do|e potop i sve odnije - tako }e biti i Dolazak Sina ^ovje~jega' (Matej 24:37-39).

Za pozadinu o Noina vremena pro~itaj Postanak poglavlje 6 gdje je jasno pokazano za{to je Bog uni{tio ~ovje~anstvo, i spasio tek osmero ljudi. Takva zlo}a je bila o~ita u mislima i djelima ljudi i Bog vidje da se 'zemlja... pokvari pred Bogom, i napuni se zemlja bezakonja' (Postanak 6:11).

Tisak, radio i televizija dnevno odra`avaju sli~nost izme|u nasilnog, bezbo`ni~kog Noinog svijeta i nasilnog, bezbo`ni~kog svijeta na{ega vremena. One odra`avaju u mnogim primjerima Pavlov opis ljudi u zadnjih dana tek prije Kristova povratka:

'u posljednjim danima nastat }e te{ka vremena. Ljudi }e doista biti sebeljupci, srebroljupci, preuzetnici, oholice, hulitelji, roditeljima neposlu{ni, nezahvalnici, nepomirljivci, klevetnici, neobuzdanici, goropadnici, neljubitelji dobra, izdajice, brzopletnici, naduti ljubitelji u`itka vi{e nego ljubitelji Boga' (2Timoteju 3:1-5).

Pa`ljivo razmatranje svake opisne rije~i biblijskog proro{tva }e pokazati da ti opisi odgovaraju na{em dobu vi{e nego ikada ranije.

2. @IDOVSKI ZNAK

Isus je tako|er ispri~ao kra}u prispodobu kao dodatan znak da ka`e svojim u~enicima kada }e se vratiti, zapisana je u Mateji 24:32-33. Prorok Jeremija nam daje nagovje{taja o identifikaciji smokvinog drveta upotrebljavaju}i istog simbola u poglavlju 24 kada govori o izraelskom narodu. Moramo onda paziti na simboli~nom smokvinom drvetu, Izraela da, 'omek{a i li{}e potjera'.

To se ti~e ponovnom skupljanju @idova sa svih krajeva svijeta gdje su bili razasuti od Boga (Luka 21:24; Ponovljeni zakon 28:25,32-34,37,64-66). Mnogi danas svjedo~e izraelskom 'prolistavanju' Izraela kao {to nastavljaju graditi svoju zemlju jo{ od njezina ure|enja za dr`avu u 1948.

Isti je doga|aj bio prorokovan od Jezekije u prvih ~etrnaest stihova 37og poglavlja. Ovaj je put izraelski narod uspore|en sa zbirkom kostiju. Prorok je vidio dolinu sa suhim kostima.

'ove su kosti sav dom Izrailjev; gle, govore: posahnu{e kosti na{e i pro|e nadanje na{e' (Jezekija 37:11).

Zatim su se kosti spojile, pokrili se mesom; udahnut je `ivot Izraelu i oni `ive:

'I metnu}u duh svoj u vas da o`ivite, i naseli}u vas u va{oj zemlji... ja }u uzeti sinove Izrailjeve iz naroda u koje otido{e, i sabra}u ih otsvuda, i dove{}u ih u zemlju njihovu' (Jezekija 37:14 & 21).

Tako vidimo u slikovitom govoru gdje se Izrael dovodi u zemlju kao {to je obe}ano od Boga, mladonarodni razvitak kao prolistavanje. [to prethodi ovom ponovnom skupljanju?

'I u~ini}u s njima zavjet mirni... i namjesti}u svetinju svoju usred njih navijek' (Jezekija 37:26).

@idovski znak najavljuje uspostavu Bo`jega kraljevstva.

Uzbudljivo o~ekivanje ovog proro{tva jest to da mi mo`emo vidjeti Bo`ju ruku na djelu kao {to se @idovi vra}aju i izgra|uju svoju zemlju, i upozoreni smo: 'kad sve to ugledate, znajte: blizu je, na vratima!' (Matej 24:33).

Isusovo proro{tvo o Izraelu

Isus je u~inio veoma jasnih predvi|anja za skoru budu}nost svoga naroda, i za njegovu dugoro~nu sudbinu. Vodi~i naroda nisu uspjeli vidjeti ruku svoga Boga ispru`enu spram njih. On im je poslao svog jedinog sina za njihova Mesija, a oni su zatra`ili njegovu smrt. Tek prije njegova hap{enja i raspe}a, Isus i njegovi u~enici su stajali na gori i gledali na Jeruzalim, i ljepota hrama je uzrokovala da u~enici uskliknu u ~udu; ali Isus je vidio tek kaznu koja se trebala dodijeliti njegovu narodu:

'od ovoga {to motrite ne}e (se) ostaviti ni kamen na kamenu nerazvaljen. Padat }e od o{trice ma~a, odvodit }e ih kao roblje po svim narodima. I Jeruzalem }e gaziti (ne@idovi) pogani sve dok se ne navr{e vremena (ne@idova) pogana' (Luka 21:6 & 24)

Ovo proro{tvo se ispunilo do detalja u 70 n.e. kada je rimsko kraljevstvo odaslalo vojsku, pod Titu, da ugu{i pobunu. Jeruzalemski je grad bio uni{ten i zemlja je doslovno bila izorana. Ponovljeni zakon poglavlje 28 se dalje ispunjavalo, i rastjerivanje naroda je bilo dovr{eno. Niti jednom @idovu nije bilo dopu{teno ostati u zemlji. U 135 n.e. bilo je progla{eno protjerivanje pre`ivjelih @idova iz Judeje. Ime Jeruzalema je bilo promijenjeno u Aeliu Capitolinu.

Zatim su slijedila stolje}a ga`enja zemlje i njezina naroda. 'Dijaspora', ili rasijanost, postala je ~injenica. @idovski zarobljenici uhva}eni u bezbrojnih ratova bili su rastjerani po svijetu kao robovi. Oni dovoljno sretni da izbjegnu toj sudbini postali su prodava~i i trgovci. @idova je bilo svuda osim u Izraelu - tako temeljito je Bog ispunio Svoju rije~. Naseobine su se mogle na}i svuda po svijetu, ali Bog im nije odredio nikakve utjehe - proganjanje i antisemitizam su postali dio njihova `ivota. 2000 godina zemlja i njezin narod su bili veoma djelotvorno gnje~eni i bilo bi potrebno ~udo da se ponovo o`ive. Ali je to ~udo obe}avano od Boga kroz mnoge od Njegovih proroka. U 1967 Izraelci su osvojili Jeruzalem, i za prvi je put u 2000 godina Jeruzalem dopao pod izraelskoj upravi - gnje~enje Jeruzalema je prestalo kao {to je Isus prorekao.

Preporod Izraela

Ni{ta ne mo`e biti jasnije od proro{tva izre~enog kroz Jeremije:

'Evo, ja }u ih sabrati iz svijeh zemalja u koje ih razagnah u gnjevu svom i u jarosti svojo i u velikoj ljutini, i dove{}u ih opet na ovo mjesto i u~initi da nastavaju bez straha' (Jeremija 32:37).

Bog je rekao da }e im dati novog srca i duha da izdejstvuje preporoda, i ~udesna istina jest na~in kojim je narod uspio sakupiti nadahnutu snagu i hrabrost. Za 2000 u zarobljeni{tvu @idovi su bili slabi i neotporni. Bog im je oduzeo volju i njihovu sposobnost vojevanja. Ali kad je do{lo vrijeme za proro{tva glede njihove obnove u svojoj zemlji da budu ispunjena, onda je taj nov duh u{ao u narod. Oni su pokrenuli rat da bi snabdjeli posjed svoje zemlje - i Britanija, okupacijska sila, je bila vi{e nego zadovoljna predati je. Zatim, nasuprot svim o~ekivanjima, narod je postao borbena ma{inerija da bi porazio udru`enu silu Arapa i Egip}ana. 650.000 @idova su se suo~ili s 40.000.000 Arapa i, kao nekad, Bog je odveo Svoga naroda u pobjedu. Dakle {to su proroci izjavili da }e se dogoditi ostvarilo se. Jezekija poglavlja 36 i 37, sadr`e najizvanrednije proro{tvo koje stavlja izvan svake sumnje nadmo}nu Bo`ju upravu s aferama naroda. Proroku je bilo dano vi|enje u kojem je Bog pretkazao ponovno skupljanje naroda natrag u svojoj zemlji, da ondje postanu velikom vojskom:

'Jer }u vas uzeti iz nar‡dã, i pokupi}u vas iz svijeh zemalja, i dove{}u vas u va{u zemlju... I da}u vam novo srce, i nov }u duh metnuti u vas... I nastava}ete u zemlji koju sam dao ocima va{im' (Jezekija 36:24,26,28).

Zatim, u vi|enju o dolini ispunjenoj suhim kostima koja je postala dolinom s velikom vojskom, Bog je dao dodatnog uvjerenja:

'i stado{e na noge, bje{e vojska vrlo velika... naseli}u vas u va{oj zemlji... ja }u uzeti sinove Izrailjeve... i dove{}u ih u zemlju njihovu' (Jezekija 37:10,14,21).

Od 1948 blizu ~etiri milijuna @idova su se vratili u Izraelu - slijede}i pove}i doga|aj }e biti Kristov povratak da uspostavi svoga kraljevstva u Izraelu i odatle diljem ~itavog svijeta.

3. ZNAK NAVUHODONOSOROVA SNA

Lekcija 3 je potpunije obradila ovog sna. Danielovo tuma~enje je pokazalo tok svjetske povijesti. Nakon sloma rimskog kraljevstva mi se danas nalazimo predstavljeni s nogama lika, s narodima neke silne (`eljezne) i neke slabe (glinene) koje se ne mogu ~vrsto udru`iti. Daniel je nastavio:

'u vrijeme tijeh careva Bog }e nebeski podignuti carstvo' (Daniel 2:44).

To pokazuje da ne}e biti daljnjeg svjetskog kraljevstva, sve do kona~nog doga|aja koji }e dovr{iti ispunjenje Danielova proro{tva. Apostol Pavao, uvjeren u kona~nom ispunjenju proro{tva sve do svog vremena, je mogao ohrabrivati vjernike u Kolosima jer je znao o pouzdanosti Kristova povratka:

'Kad se pojavi Krist, `ivot va{, tada }ete se i vi s njime pojaviti u slavi' (Kolo{anima 3:4).

4. ZNAK OP]EG SVJETSKOG NEMIRA

Krist je tako|er rekao svojim u~enicima o vremenu tek prije njegova povratka kada }e biti op}eg svjetskog nemira i straha izme|u ljudi zbog nevolje s kojom }e se suo~iti svi narodi:

'I bit }e znaci na suncu, mjesecu i zvijezdama, a na zemlji bezizlazna tjeskoba naroda zbog huke mora i valovlja. Izdisat }e ljudi od straha i i{~ekivanja onoga {to prijeti svijetu. Doista, sile }e se nebeske poljuljati' (Luka 21:25-26).

Krist govori figurativnim govorom o vladaju}im silama, s morem i valovima koje predstavljaju narode (pr. Izaija 57:20). Ovaj znak daje sliku o narodima zemlje koji bu~no, upotrebljavaju svoj kolektivni glas da primijene silu nad doga|ajima i situacijama, i da uzdrmavaju sigurnost vladara. Prevladavaju}e stanje jest tjeskoba naroda, koje ~ini obzirne ljudi da strahuju od ishoda svih svjetskih nemira i problema.

Svakako dana slika mo`e biti uvod u razmatranju teku}e svjetske situacije!

I opet, Krist nam kazuje da kad doga|aji svijeta budu poput onih opisanih od njega, trebamo o~ekivati njegova povratka: 'Tada }e ugledati Sina ^ovje~jega gdje dolazi' (Luka 21:27).

Uspostavljanje Bo`jeg kraljevstva na zemlji jest u sredi{njicu Njegova cilja, kao {to smo vidjeli. Zahtijeva povratak Isusa Krista na zemlji da ispuni sva Bo`ja obe}anja. Sam je Isus govorio - u proro{tvu - o doga|ajima koji }e prethoditi njegovu povratku na zemlji.

5. BUDU]I SVJETSKI SUKOB

Vidjeli smo u onom {to je postalo poznato kao 'Proro{tvo iz Maslinove gore', da je Isus prvo upozorio na ru{enju izraelske dr`ave. U ostvarenju proro{tva, Rimljani su upravljali nad obe}anom zemljom, i @idovi su bili kmetska dr`ava. Isus je znao da }e uskoro Rimljani izvr{iti Bo`jeg cilja i rastjerati Bo`jeg naroda diljem ~itavog svijeta:

'Padat }e od o{trice ma~a, odvodit }e ih kao roblje po svim narodima. I Jeruzalem }e gaziti pogani sve dok se ne navr{e vremena pogana. I bit }e znaci...' (Luka 21:24).

Isusovi u~enici su pitali o znacima njegova dolaska i o kraju svijeta, ili vijeka. Isus je veoma jasno izlo`io znake koje }e prevladavati i koje }e voditi njegovu povratku "s velikom mo}i i slavom":

Izraelski povratak u njihovu vlastitu zemlju i obnova Izraela za dom izraelskog naroda u 1948 je ispunjenje proro{tva ve} zabilje`enog ranije u ovoj lekciji. U slijede}im desetlje}ima je doista bilo znakova na 'nebesima' i izme|u te simbole vladarskih snaga naroda, suncu, mjesecu i zvijezda. Postoji nedoumica o tome kako se mogu ljudskom upravom rije{iti pote{ko}e svijeta. Ratovi su neprekidni - nikada ne prestaju i ~ini se da izlaza nema. To, rekao je Isus, }e biti jo{ jedan znak njegova skora povratka.

Izraelski proroci govorili su dugo o okolnostima koje }e poga|ati Izraela i SVE narode, tek prije Kristova dolaska, u vremenima poznatih kao 'posljedne dane'. Razmotri slijede}eg primjera:

'Sine ~ovje~ji, okreni lice svoje prema Gogu u zemlji Magogu, knezu i glavi u Mesehu i Tuvalu; i prorokuj na nj; i reci: ovako veli Gospod Gospod... ' (Jezekija 38:2,3).

Pa`ljivo ~itanje ovog poglavlja ne ostavlja nas u nikakvu sumnju da }e ova grupa naroda - uklu~uju}i i Perziju (Irana), Etiopiju i Libiju (Jezekija 38:5) - biti prisiljeni od Boga da napadnu zemlju Izraela. Na primjer u 8om stihu ~itamo ovo:

'i PO[LJEDNJIH GODINA do}i }e{ u zemlju izbavljenu od ma~a i sabranu iz mnogih naroda, u gore Izrailjeve, koje bjehu jednako puste, a oni }e (biti) izvedeni iz nar‡dã' (Jezekija 38:8).

Ova federacija naroda je sjedinjena u silu koja je smje{tena na sjeveru Svete Zemlje i zanimljivo je zamijetiti da je Izrael, u pro{losti i u sada{njem vremenu, trebao pa`ljivo ~uvati sigurnost svojih SJEVERNIH granica. Sirijci su, svakako, sada{nja opasnost u tom pravcu, isto kao {to su bili i Asirci prije 2500 godina

Tada je Bog, govore}i kroz proroka Jezekije o 'sjevernom' napada~u, rekao:

'I do}i }e{ iz svoga mjesta, sa SJEVERNOGA kraja, ti i mnogi narodi s tobom... I podignu}e{ se na moj narod Izrailja kao oblak da pokrije{ zemlju: U PO[LJEDNJE VRIJEME' (Jezekija 38:15,16).

Identitet te federacije za skupljanje protiv Izraela u bliskoj budu}nosti nije te`ak za odre|ivanje. Gog, Magog, Me{eh i Tubal su potvr|eni od studenata drevne povijesti da su potomci jednog od Noinih sinova, naime Jafet. Karta to jasno pokazuje u vezi ostalih Noinih sinova.

Perzija (Iran), Etiopija i Libija, uglavnom protivni Izraelu, su nam dobro poznate danas, i prorok Jezekija, govore}i s autoritetom Svevi{njega Boga, nam kazuje da }e se one udru`iti s Jafetovim potomcima, posjednicima 'sjevernoga kraja' 'U PO[LJEDNJE VRIJEME'.

Sjeverno od Izraela jest Sirija, jedna od mnogih arapskih neprijatelja Izraela. Dalje na sjeveru kroz Ermenije dolazimo do uznemirenih, sada ve} neovisnih dr`ava biv{eg SSSRa. Sa zanimanjem pratimo `estoku islamsku pratnju koja postoji izme|u ovu grupu naroda.

Sada bi bilo nerazborito da u~enici proro{tva dogmatiziraju o ishodu biblijskog proro{tva. Jedino Bog ima prava odrediti ishod Svoga plana sa svjetom, plana, upamti, koji }e biti izvr{en s uspostavljanjem Bo`jeg kraljevstva na zemlji - tisu}lje}em, ili tisu}ugodi{njom vladavinom Krista na zemlji. Ako smo istinski u~enici Bo`je Rije~i, onda smo tako|er i posmatra~i. Kristovo upozorenje svojim sljedbenicima je bilo da posmatraju! - 'Bdijte dakle jer ne znate u koji dan Gospodin va{ dolazi' (Matej 24:42).

Posmatraju}i svjetsku scenu, koja se brzo kre}e prema kraju 20tog stolje}a, {to vidimo? Vidimo Izraela, vra}en u svoju zemlju u ispunjenju takvih proro{tva kao Jezekija poglavlje 37. Vidimo neprijateljstva prema Izraelu na svakoj granici, izuzev, mo`da, prema jugu gdje se mirovni dogovor s Egiptom dobro dr`i u vrijeme ovog pisanja. Arapski (islamski) su narodi zaista udru`eni protiv Bo`jeg naroda, i poku{ali su ih gurnuti u more:

'Reko{e: hodite da ih istrijebimo izme|u naroda da se vi{e ne spominje ime Izrailjevo' (Psalam 83:4).

Detaljniji studij Psalma 83 }e se dobro isplatiti marljivom u~eniku biblijskog proro{tva, osobito o dana{njem identitetu naroda pomenutih u ovom intrigantnom Psalmu. To su stari neprijatelji iz rane povijesti Izraela i u`ivaju teritorijalni identitet sa sada{njim neprijateljima Bo`jeg naroda.

Sjeverni napada~ iz Jezekije poglavlje 38, povezan s jasno odre|enim narodima koje sada nemaju vremena za 'zemlju izbavljenu od ma~a' su one koje }e Bog dovesti u kona~nom sukobu protiv Jeruzalema

'Jer }u skupiti sve narode na Jerusalim u boj' (Zaharija 14:2).

'Jer, gle, u one dane i u ono vrijeme, kad vratim roblje Judino i Jerusalimsko, sabra}u sve narode, i sve{}u ih u dolinu Josafatovu... ' (Joel3:1,2).

Nismo ostavljeni ni u kakvu sumnju da to jest dan kada }e se Bog umije{ati opet u ljudske afere i uzrokovat }e da Mu volja bude izvr{avana na zemlji:

'Gomile, gomile u dolini sudskoj; jer je dan Gospodnji blizu...' (Joel 3:14).

'I Gospod }e riknuti sa Siona, i iz Jerusalima }e pustiti glas svoj, i zatre{}e se nebo i zemlja; ali }e Gospod biti uto~i{te svome narodu i krjepost sinovima Izrailjevijem. I pozna}ete da sam ja Gospod Bog va{, koji nastavam u Sionu, u svetoj gori svojoj; i Jerusalim }e biti svet, i tu|inci ne}e vi{e i}i po njemu' (Joel 3:16,17).

To su, onda, vremena koja }e vidjeti Kristova povratka, budu}eg vladara zemlje. Ta proro{tva, i osobito ona od Joela i Zaharije, skupa s velikim proro{tvima Izaije, Jeremije i Jezekije, nam predstavljaju BO@JEG PLANA. Kao posmatra~i, mi tra`imo da prou~avamo svaki korak naprijed u ovom planu. Jer svaki korak NAPRIJED dovodi sve bli`e taj dan kona~nog sukoba, poznat u Bibliji kao ARMAGEDON, kada, Zaharijinim rije~ima:

'Gospod }e biti car nad svom zemljom, u onaj dan bi}e Gospod jedan i ime njegovo jedno' (Zaharija 14:9).

KRISTOV POVRATAK - ^INJENICA

Znake Vremena tvore jednu nepogre{ivu sliku oblika stvari koje imaju do}i. Uvodi Bo`joj intervenciji su malne zavr{eni i Isus Krist je na vrata, spreman iznenaditi svijet.

Gledaju}i znake i znaju}i njihova zna~enja, mo`emo li si dopustiti da ostanemo nepokrenuti njima? Mo`emo biti poput onih koji se ludo zatvaraju pred ovim stvarima i ne ~ine ni{ta. Kristov }e povratak biti takvima poput lopova u no}i.

Ina~e, mo`emo pozdraviti znake i paziti na upozorenja prije nego bude odve} kasno. Isus je rekao, 'Kad se sve to STANE ZBIVATI, uspravite se i podignite glave jer se pribli`uje va{e otkupljenje' (Luka 21:28). Umjesto da smo malodu{ni od sada{njih uvjeta, mo`emo se uspraviti i ugledati potrebu za spasenje, putem Krista na{eg Spasitelja. Mo`emo biti mudri i potra`iti uto~i{te Korablja-Krista, prije no {to 'veliki dan Svemo}nog Boga' proguta zle.

U na{oj je mo}i tretirati ovu temu kao od velike va`nosti, podsje}aju}i se da uklju~uje na{ `ivot i sudbinu. Biblija nam nudi nadu vje~noga `ivota i mjesta u Bo`jem kraljevstu - kraljevstvu kamo }e Krist vladati u pravednosti i miru; ne jednog 'vladanja milosti u srcu', ve} doslovnog kraljevstva na zemlji

Mudri }e do}i do ovog zaklju~ka:

a) da je dolazak Krista bitna stvar

b) da se upozorenje iz Bo`je Rije~i ne treba zanemariti

c) da na{ sada{nji `ivot ne daje nikakva trajnog zadovoljstva

d) da su vjerovanje u evan|elje (blagovijesti) kraljevstva Bo`jeg i kr{tenje u

spasiteljnom imenu Krista nu`ne.

Do nas jest, pojedina~no, da odlu~imo `elimo li 'podnijeti dan dolaska njegova (Krista), kada }e on ~initi: 'razliku izme|u pravednika i bezbo`nika, izme|u onoga koji slu`i Bogu i onoga koji mu ne slu`i' (Malahija 3:18).

SA@ETAK

1. Povratak Isusa Krista je ~injenica.

2. Taj je povratak obe}an od an|ela kod njegova uza{a{}a.

3. Isus }e se vratiti da uspostavi Bo`jeg kraljevstva na zemlji.

4. Jedino Bog zna to~an dan odre|enog za Kristova povratka.

5. Jasni znaci pokazuju da je Kristov povratak neminovan.

6. Noini dani su uporedivi s na{im vlastitim.

7. @idovska obnova u Izraelu je `ivi znak.

8. Mi `ivimo u zadnju fazu Navuhodonosorova vi|enja.

9. Svjetski nemir prethodi Kristovu povratku.

10. Neprijateljstvo izraelskih susjeda.

PASUSI ZA ^ITANJE IZ BIBLIJE

Jezekija 37 Djela 3 1Solunjanima

Jezekija 38 Djela 1:1-12 2Solunjanima 1 Luka 21.

LEKCIJA 9 TEST

Podvu~i ispravnog odgovora na svakom pitanju i prenesi svoje odgovore na stranu Sa`etak odgovora, i po{alji ih nam. Zavr{i ovaj primjerak testa, i ~uvaj za pregled.

1. Za{to }e se Isus vratiti na zemlji?

a) ne}e se vratiti b) da obustavi rata

c) da uspostavi Bo`jeg kraljevstva d) da lije~i bolesti

2. Tko je znao to~no vrijeme kada }e Isus da se vrati?

a) an|eli b) Isus c) Bog d) Pavao

3. Gdje mo`emo na}i pokazatelje da }e se Isus uskoro vratiti?

a) u Bibliji b) u zvijezdama c) u vjesnicima d) u `idovskom zakonu

4. Koja svjetska stanja je Isus uporedio s vremenima Noa?

a) povratak Izraela u svoju zemlju

b) ustanak sjevernog napada~a

c) vrijeme nasilja i potragu za zadovoljstvima

d) neke silne i neke slabe narode

5. Koja figura je upotrijebljena da prika`e Izraela u prispodobi sadr`anoj u

Mateji 24:32-33?

a) dolina sa suhim kostima b) smokvino drvo c) svije}njak d) korablje

6. Koji dio Navuhodonosorova vi|enja je zorno prikazao vrijeme prije Isusova

povratka?

a) zlatna glava b) stopala dio `eljezna dio glinena

c) `eljezne noge d) trbuh i stegna od mjedi

7. Za koju grupu ljudi se govori u frazi 'huke mora i valovlja' (Luka 21:25)?

a) sveti ljudi b) zli c) vladari d) misionari

8. Koji narod je smje{ten sjeverno od Izraela?

a) Amerika b) Sirija c) Egipat d) Rusija

9. Tko je doti~ni 'Mihael' u Danielu 12:1?

a) Noa b) Jezekija c) Daniel d) Isus

10. Koji od slijede}ih znakova koji najavljuju Isusova povratka se mogu vidjeti danas?

a) `idovska obnova u Izraelu b) svjetski nemir c) stav izraelskih susjeda

d) vrijeme nasilja d) neke silne i neke slabe narode

LEKCIJA SEDAM

LEKCIJA OSAM

LEKCIJA DEVET