LEKCIJA 4

SMRT  

 

Katastrofa je uvijek udarna vijest. Iznenadna i nasilna smrt pobu|uje radoznalost; ali sama tema o 'smrti' nije novost niti, ipak neobi~no, izaziva neko zanimanje. Ipak, za vrijeme koje ti je bilo potrebno da pro~ita{ prethodne dvije re~enice, procijenjeno je da su 25-30 ljudi umrli (t.j. preko 6250 ljudi na ~as ili 150.000 dnevno). Jednoga dana ti }e{ biti jedan od njih! [anse nisu da }e{ biti zate~en u jednoj od tih katastrofa, kojima se duguje relativno nekoliko smrti, ve} da }e u jednom ina~e obi~nom danu tvoja svakida{nja rutina zamrijeti i da }e svijet nastaviti dalje bez tebe. Stoga je jedan studij o smrti od primarne va`nosti.

 

Pomisli o smrti pokre}u pitanja, '[to sam ja?' '[to biva sa mnom nakon umiranja?' 'Kamo se uklapam u Bo`jem cilju stvaranja?'

 

U osnovi ima tri mogu}a stava o smrti:-

1. Ignorirati je

2. Gledi{te da ustvari nije takva kakvom se ~ini

3. Suo~iti njenu potpunu stvarnost i potra`iti izlaza.         

Da izbliza pogledamo ova tri stava.

 

1. IGNORIRATI SMRT

 

Ovo je stav raste}e grupe onih koji su pod utjecajem zapadne kulture. Dostignu}a materijalizma, filozofija koja prednja~i u zapadnom dru{tvu, su usredoto~ena na nauku. Znanstveni prilaz problemima `ivota se spravlja s onim stvarima koje se mogu mjeriti. [pekulacije poput '[to biva nakon smrti?' nisu pogodne za znanstvenu metodu i stoga su naveliko zanemarivane.

 

Mnogi ljudi, zaslijepljeni zbunjuju}im nizom ~uda kojih je nauka dala, odbacuju sve pomisli o smrti iz svoje svijesti koliko je god mogu}e.

 

2. STAV DA SMRT USTVARI NIJE TAKVA KAKVOM SE ^INI

 

Ovo je vjekovno staro gledi{te kojeg imaju veliku ve}inu svjetskih religija. Smrt, veli se, nije kraj `ivota ve} put ka vje~nosti. U korijenu velike raznolikosti oblika kojih to vjerovanje uzima jest ideja da ~ovjek ima jednu 'besmrtnu du{u'; da ima ne~eg u ~ovjeka koje ne mo`e umrijeti, ve} se kod smrti osloba|a tijela i nastavlja `ivjeti u drugom obliku.

 

Ali te ideje se ne mogu dokazati iz iskustva niti s religioznim knjigama svijeta koje, izuzev Biblije (2Timoteju 3:16), su samo {pekulacije umova koji tapkaju u tami. Opiti telepatije i ekstrasenzorijalne percepcije mogu dokazati da ima vi{e o ~ovjeku no {to je znanost dosad otkrila, ali ne dokazuju da 'ne{to' nastavlja `ivjeti kad umire tijelo. ^ovjeku treba pouzdano otkrivenje od Boga, njegova Tvorca, na temu smrti.

Biblija je jedina knjiga koja snabdjeva to. Ona tra`i od ~ovjeka

 

3. Suo~avanje s potpunu stvarnost smrti i tra`enja izlaza.

 

NIGDJE SE U BIBLIJI NE MO@E NA]I IDEJA DA ^OVJEK IMA BESMRTNU DU[U KOJA NASTAVLJA @IVJETI NAKON SMRTI.

 

Ovo mo`e djelovati {okantno onima koji imaju pravoslavna kr{}anska vjerovanja. Ali Biblija veli:

 

'`ivi znaju da }e umrijeti, a mrtvi ne znaju ni{ta'. Jer 'nema rada ni mi{ljenja ni znanja ni mudrosti u grobu u koji ide{' (Propovjednik 9:5,10).

 

Ova ~injenica mo`e biti veoma neugodna za razmi{ljanje ali treba biti razlog poniznosti i treba potaknuti ostvarenje ljudske hitne potrebe izlaznog puta.      

 

SPASENJE PO^INJE PONIZNO[]U

 

Bog je objavio: 'na koga }u pogledati? na nevoljnoga i na onoga ko je skru{ena duha i ko dr{}e od moje rije~i' (Izaija 66:2).

 

Opis 'nevoljni' zna~i da ~ovjek uvi|a da nema ni~ega vrijednog dok je smrtan. Rije~ 'skru{en' zna~i poniznost.

 

^ovjek jest prirodno ponosno bi}e. Ideja o imanju jedne besmrtne du{e je privla~na njegovu uro|enom ponosu. Ali ako `elimo svu istinu, lijepo }emo odbaciti sve unaprijed stvorene ideje, kako i da su laskave, i pa`ljivo }emo razmotriti {to je Bog otkrio o prirodnom ljudskom stanju.

 

LJUDSKA PRIRODA

 

Biblija ide u samom korijenu ove va`ne teme. Govori kako je, u po~etku ljudskog postojanja, nastala smrt. Zapis prvih ljudskih bi}a, Adama i Eve, nije nikakav mit! Razmisli o dubokom zna~enju ~injenica zapisanih u uvodnom poglavlju Biblije.

 

'A stvori Gospod Bog ~ovjeka od praha zemaljskoga, i dunu mu u nos duh `ivotni; i posta ~ovjek du{a `iva' (Postanak 2:7).

 

Adamovo je tijelo bilo na~injeno od elemenata koje tvore osnove svoj materiji. Ti su elementi bili oblikovani od svemo}noga Tvorca u ~udesnoj zamr{enosti ljudskoga tijela, sa svim svojim finim i me|usobno povezanim organima. U na~elu isto se ~udo pojavljuje danas u razvoju beba u utrobi.

 

Adamovom je tijelu od praha bilo dano `ivot od Boga koji mu 'dunu... u nos duh `ivotni' i ono {to bi ina~e bilo be`ivotno tijelo 'posta... du{a `iva'.

 

DU[A

 

Du{a je tajanstveno, neopisivo, ali lako prepoznatljivo svojstvo dano mrtvoj materiji. Nema nikakva dokaza da predla`e da `ivot mo`e postojati neovisan o tijelu. Biblija otkriva a iskustvo pokazuje da su 'tijelo' i '`ivot' me|usobno ovisni i skupa tvore 'du{u `ivu' ili 'bi}a'.

 

Rije~ 'du{a' se op}enito primjenjuje u Bibliji za ljudsko i `ivotinjsko stvorenje. Prevo|ena je, 'um', 'zvijer', '~ovjek', 'bi}e', ali nije nikad ikojim na~inom povezivana s idejom o besmrtnosti.

 

DU[A @IVA

 

Izjava u Postanku 2:7: "i posta ~ovjek du{a `iva", zna~i da je ~ovjek postao `ivo bi}e skupa sa svim ostalim bi}ima kojih je Bog stvorio. Vidi Propovjednik 3:19-20: "Jer {to biva sinovima ljudskim to biva i stoci, jednako im biva; kako gine ona tako ginu i oni, i svi imaju isti duh; i ~ovjek ni{ta nije bolji od stoke, jer sve je ta{tina. Sve ide na jedno mjesto; sve je od praha i sve se vra}a u prah". Rije~ 'du{a' zna~i 'bi}e'. Du{a jest ~ovjek. Du{a ne mo`e `ivjeti odvojeno od ~ovjeka ili `ivotinje. Citirani stihovi pokazuju da je ~ovjek potpuno ovisan o Bogu za svoj `ivot. Ako Bog uvu~e dah, ili duh, `ivota od ~ovjeka, taj postaje mrtvo bi}e. Neophodno je shvatiti to, po{to mnogi kr{}ani dr`e da ~ovjek ima jednu besmrtnu du{u koja nastavlja `ivjeti nakon smrti. Ovome Biblija ne nau~ava. To je, u stvari bila, la` zmije u edenskom vrtu. Rekla je Evi: "ne}ete vi umrijeti" izravna proturje~nost onoga {to je Bog rekao Adamu i Evi. Propovjednik 12:7 dokazuje ljudsku ovisnost o Bogu za svoje postojanje: "I vrati(t }e) se prah u zemlju, kako je bio, a duh (}e) se vrati(ti) k Bogu, koji ga je dao". Ne dokazuje da ~ovjek ide na nebo kad umre. Pogledaj u Ivan 3:13 i naro~ito zamijeti rije~i: "Nitko nije uza{ao na nebo". ^ovjek umire zbog grijeha: "koja du{a zgrije{i ona }e poginuti". I u Rimljanima 3:23 ~itamo: "Svi su zaista sagrije{ili i potrebna im je slava Bo`ja". Stoga slijedi da svi umiru i bivaju nesvjesni do uskrsnu}a. 1Korin}anima poglavlje 15 obra|uje donekle nadu uskrsnu}a.

 

 

 

^OVJEK - BI]E ZA BO@JU VOLJU

 

Cilj ljudskog stvaranja je bio, kao i sa svim ostalim stvorenjem, za Bo`ju volju. 'Ti si sve stvorio, i tvojom voljom sve postade i bŸ stvoreno' (Otkrivenje 4:11).

 

Za razliku od `ivotinjskog stvaranja ~ovjeku je bilo dana slobodna volja pokoriti se ili nepokoriti se, kako bi mogao prakticirati odre|eni stupanj izbora nad svojim pona{anjem. Mo`emo shvatiti koliko bi vi{e zadovoljstva mogao ~ovjek dati Bogu koriste}i svoju volju da uga|a Bogu umjesto sebi. To je zadovoljstvo koje, u manjem razmjeru, dobijaju roditelji od djeca koja se dobrovoljno pokoravaju i po{tuju ih.

 

PAD ^OVJEKA

 

Da ispita ljudskog odazova na upotrebu svoje dobre volje, Bog je dao jednostavan opit Adamu i Evi. Bilo im je re~eno: 'jedi slobodno sa svakoga drveta... Ali s drveta od znanja dobra i zla, s njega ne jedi, jer u koji dan okusi{ s njega, umrije}e{' (Postanak 2:16-17).

 

^ovjek je omanuo i tako je nadvio nad sebe osudu smrti. Adam i Eva su bili isku{ani prijedlogom zmije da }e biti poput bogova, poznavaju}i dobro i zlo, i jer je plod izgledao primamljivo i dobro za jesti. Ovim ih je na~inom njihov ponos i po`uda ovladao. Te su dvije odlike oblikovale osnovu ljudskog pona{anja od tada pa nadalje. Pa`ljivo zamijeti rije~i zmije gdje ku{a Evu, 'ne}ete vi umrijeti' (Postanak 3:4). To je bila la`, nijekanje Bo`je rije~i, la` koja je oblikovala osnovu ljudski-stvorenih religija od tada pa nadalje.

 

 

OSUDA ^OVJEKA

 

Adam i Eva su bili podlo`eni pravi~noj Bo`joj osudi. Rije~i izre~ene im osude su zna~ajne jer nam daju osnovan opis smrti.

 

"Jer si prah, i u prah }e{ se vratiti" (Postanak 3:19).

 

To jest, kada ~ovjek umre on prestaje postojati i rastvara se u elemente od kojih je stvoren. 'Izi|e iz njega duh, i vrati se u zemlju svoju: taj dan propadnu sve pomisli njegove' (Psalam 146:4).

 

Smrt je kazna nepokornosti. Nakon {to je Bog izrekao ovu osudu, postavio je ~uvara da sprije~i ~ovjeka okusiti s drveta `ivota, 'te do vijeka `ivi' (Pos.3:22). 

 

GRIJEH

  

Smrt je kazna grijehu. 'Koja du{a zgrije{i ona }e poginuti' (Jezekija 18:4).

 

Ima jednostavne logike u ovoj izjavi. GRIJEH DONOSI SMRT. Stoga je od krajnje va`nosti otkriti {to je 'grijeh' ako `elimo pobje}i vje~noj smrti.

 

Grijeh je nevjerica Bo`joj Rije~i i nepokornost Njegovoj volji. U~inci toga su op}i.

 

'Svi su zaista sagrije{ili i potrebna im je slava Bo`ja' (Rim.3:23).

 

Adam i Eva su prenijeli tu kobnu sklonost na sve svoje potomke. Ta mana u ~ovjeku tvori 'ljudsku narav' ili ono {to Biblija zove 'tijelo', ili 'tjelesni um'.

 

Mo`e poprimiti mnogo oblika, 'o~ita su djela tijela. To su: bludnost, ne~isto}a, razvratnost, idolopoklonstvo, vra~anje, neprijateljstva, sva|a, ljubomor, sr|be, spletkarenja, razdori, stran~arenja, zavisti, pijan~evanja, pijanke i tome sli~no (Gala}anima 5:19-21).

 

To su prirodne posljedice na~inu `ivota kojem su se predali Adam i Eva prije blizu {est tisu}a godina. Uporno zanemarivanje Bo`jeg puta je dovelo svijeta do njegova sada{njeg nesretnog stanja.

 

JEDINA NADA

 

U Lekciji 2 bile su razmatrane neke od Bo`jih osobina. Neke ljudske su sada bile ukratko uzete u obzir. O~ita i zapanjuju}a suprotnost je izra`ena od Boga ovim rije~ima:

 

"Jer misli moje nijesu va{e misli, niti su va{i putovi moji putovi, veli Gospod; Nego koliko su nebesa vi{e od zemlje, toliko su putovi moji vi{i od va{ih putova, i misli moje od va{ih misli" (Izaija 55:8-9).

 

Jasno je onda, ne samo za{to ~ovjek umire ve} i za{to mora umrijeti. Bog je pravedan i Njegova pravda ne mo`e dopustiti da gre{nici `ive zauvijek. Ali dvije od mnogih Bo`jih osobina jesu Njegova milost i Njegovo pra{tanje.

 

"U tebe (je) pra{tanje, da bi te se bojali" (Psalam 130:4). Postoji velika potreba za Bo`jeg oprosta, jer ~ovjek ne mo`e prestati grije{iti. "Reknemo li da grijeha nemamo, sami sebe varamo i istine nema u nama" (1Ivan 1:8).

 

Biblija detaljnije opisuje Bo`ji put - jedini put oslobo|enja iz `eljeznog stiska grijeha i smrti. Put, jednim izrazom, jest 'vjerom'. Vjera koju zahtijeva Bog je veoma osobito svojstvo. Opisana je kao "Úmanje onoga ~emu se nadamo, uvjerenost u zbiljnosti kojih ne vidimo" (Hebrejima 11:1).

 

Vjera nije slijepa lakovjernost ili vjerovanje u besmislenost. Ona je potpuno povjerenje u Boga i ~vrsto vjerovanje da On doista kani ostvariti obe}ano, ~ak iako ispunjenje toga izgleda kao jedna nemogu}nost. Na{a se vjera onda mora dokazati pokorno{}u Bo`jim zapovijedima. Jedanaesto poglavlje poslanice Hebrejima opisuje mnoge prakti~ne primjere vjere. Najistaknuta izme|u njih je vjera pokazana od Abrahama.

 

'I povjerova Avram Bogu, a on mu primi to u pravdu' (Postanak 15:6).

 

Njegova je vjera zatim dokazana njegovom pokorno{}u Bogu.

Pro~itaj Jakov 2:17-26.

Tako vjera i pokornost mogu, u Bo`joj milosti, snabdjeti oprost na{ih grijeha i, uslijed toga, smrt tako|er mo`e biti svladana. TO JE JEDINA NADA KOJU IMA ^OVJEK O DOBIJANJU BESMRTNOSTI. Vje~ni je `ivot, uistinu, dar.

 

'Dar Bo`ji jest `ivot vje~ni u Kristu Isusu, Gospodinu na{em' (Rim.6:23).

 

Na~in kojim je to omogu}eno `rtvom Isusa Krista je raspravljan u kasnijoj lekciji. Vje~ni }e se `ivot dati u budu}em vremenu kada }e biti uskrsnu}e mrtvih. 'Mnogo onijeh koji spavaju (t.j. koji su mrtvi) u prahu zemaljskom probudi}e se, jedni na `ivot vje~ni' (Daniel 12:2).

 

Zatim oni koji su zaslu`ni tog dragocjenog dara }e biti izmijenjeni u besmrtna bi}a. Uskrsnu}e mrtvih mo`e zvu~ati nevjerojatno ali to je jedna od onih stvari kojih Bog zahtijeva od nas da vjerujemo. Mi znamo da je sve mogu}e u Boga.

Uskrsnu}e }e nastati kada se Isus Krist bude vratio na zemlji. 'Jer sam }e Gospodin... si}i s neba. I najprije }e uskrsnuti mrtvi u Kristu' (1Solunjanima 4:16).

 

Neke od znakova koji nam govore da su ovi va`ni doga|aji veoma blizu }e biti obja{njeni u Lekciji 9 ovog te~aja. Moramo biti spremni za taj dan.

 

SA@ETAK

 

1. Smrt je kraj `ivota, ne prolaz ka vje~nosti.

2. Spasenje po~inje ponizno{}u.

3. Smrt je uzrok grijeha.

4. Grijeh je nevjerovanje Bo`joj Rije~i i nepokornost Njegovoj volji.

5. ^ovjek ne mo`e prestati da grije{i.

6. ^ovjek mo`e ste}i oprosta vjerovanjem Bo`joj Rije~i i pokorno{}u

     Njegovoj volji.

7. Vjera je vjerovanje Bo`joj Rije~i i pokazuje se pokorno{}u njoj.

8. Vje~ni je `ivot Bo`ji dar, koji }e se dati Njegovim vjernim djecama.

9. Vje~ni }e se `ivot dati kod uskrsnu}a, kada se Isus Krist vrati na zemlji; to

     je jedina nada ~ovjeku o dobijanju besmrtnosti.

 

 

PASUSI ZA ^ITANJE IZ BIBLIJE Postanak 2 i 3;              Psalam 49 i 146;          Propovjednik 9; Rimljanima 5 i 6;          1Korin}anima 15

 

LEKCIJA 4 TEST

Podvu~i ispravnog odgovora na svakom pitanju i prenesi ih na zadnju stranu.

  1. Koje od slijede}ih izjava su istinite?

        a) smrt je rezultat grijeha                                     b) svi sagrije{i{e

        c) vje~ni je `ivot Bo`ji dar                                    d) dobri ljudi ne umiru

  2. Koji biblijski stih pokazuje da je smrt potpuna nesvjesnost?

        a) Izreke 9:5       b) Jezekija 9:5         c) Propovjednik 9:5       d) Estera 9:5

  3. Koje ljudsko svojstvo zahtijeva Bog od osobe koja tra`i spasenje?

        a) ponos               b) blagostanje         c) poniznost                    d) sre}a

  4. Biblija nau~ava da je Bog stvorio ~ovjeka od:

        a) druga vrsta bi}a    b) zemaljskoga praha    c) vode    d) nije ga stvorio

  5. [to je '`iva du{a'?

        a) `ivo bi}e    b) oko    c) dio tijela koji `ivi vje~no    d) besmrtno bi}e

  6. Za{to je ~ovjek bio stvoren?

        a) da se brine o `ivotinjama                  b) da obra|uje zemlju

        c) za Bo`ju volju                                    d) da uga|a sebi

  7. Koja je bila kazna nepokornosti Adama i Eve? 

        a) bili su osu|eni umrijeti                     b) bili su istu~eni 

        c) Bog ih je potpuno odbacio               d) bili su kamenovani

  8. [to je grijeh?

       a) tjelesni um                                          b) smrt

       c) povreda Bo`jeg zakona                      d) ljudska narav

  9. Vjera je:                                                  a) vjerovanje u nemogu}e          

       b) poznavanje Bo`jih planova               c) povjerenje u nepoznato        

       d) ono ~emu se nadamo i uvjerenost u zbiljnosti kojih ne vidimo

10. Biblija nau~ava  

       a) da nema nade                                     b) uskrsnu}e od mrtvih

       c) o zagrobnom `ivotu za sve                 d) besmrtnost na nebu za pravednike

---------------------------------------

 LEKCIJA 5

Bo`ja obe}anja

 

Lekcija je 4 prikazala, iz Biblije, za{to umire ~ovjek, prirodu smrti i jedinu nadu spasenja iz vje~noga groba. U Lekciji 5, razmatraju}i neka od Bo`jih obe}anja, ste}i }emo ve}e razumijevanje o razvoju biblijskog otkrivenja tog spasenja.

 

OBE]ANJE SPASA

 

U po~etku, nakon nepokornosti Adama i Eve, u kletvama kojih je Bog izrekao zbog ljudska grijeha, jedno kratko ali divno obe}anje je opskrbilo zra~ak nade. Nalazi se u stihu koji nije lako razumjeti: 

 

're~e Gospod Bog zmiji:... me}em neprijateljstvo izme|u tebe i `ene i izme|u sjemena tvojega i sjemena njezina; ono }e ti na glavu stajati a ti }e{ ga u petu ujedati' (Postanak 3:14-15).

 

Potpuno obja{njenje ovog obe}anja je izvan djelokruga ove lekcije, ali, sa stjecanjem ve}eg znanja o Bo`em planu spasenja, jasno je da je to prvo obe}anje da }e grijeh kona~no biti savladan od jednog od Evinih potomaka. Grijehu }e se zadati smrtonosni udarac ali da }e potomak koji to bude u~inio tek biti privremeno ranjen (figurativnim govorom - rana u glavi i rana u peti). To je obe}anje o dolaze}em Spasitelju, i Biblija ne daje mjesta sumnji da je taj Spasitelj Isus Krist prema kome pokazuju sva Bo`ja obe}anja.

 

BO@JE OBE]ANJE U EDENU

 

Zmija, zbog uloge koju je imala u Adamovoj i Evinoj povredi Bo`jeg zakona, je postala simbol grijeha. Isus je upotrijebio isti izraz za svoje neprijatelje, obra}aju}i se farizejima rije~ima: 'Zmije! Leglo gujinje!'. Zgnje~avanje glave, jedna kobna rana za zmiju, obe}ava potpuno uni{tenje grijeha i smrti. Sjeme `ene jest uni{tavalac, i izvr{avaju}i to djelo zadobija ugriza u petu, jedna rana od koje se mo`e oporaviti. 

 

Pa`ljivo }e ~itanje Biblije pokazati da ova prispodoba o sjemenu `ene govori o `ivotu, smrti i uskrsnu}a Gospodina Isusa Krista, ~ime je osvojio pobjedu grijeha i smrti i je poplo~io put vje~nome `ivotu svima koji vjeruju u nj.

 

Nagovje{taj o identitetu sjemena `ene je dan rije~ima, 'Evo, Djevica }e za~eti i roditi sina i nadjenut }e mu se ime Emanuel'.

 

Ovo je bilo citirano u poruci an|ela kazuju}i Josipu da }e mu zaru~nica Marija roditi "sina, a ti }e{ mu nadjenuti ime Isus jer }e on spasiti narod svoj od grijeha njegovih. Sve se to dogodilo da se ispuni {to Gospodin re~e po proroku", a zatim slijedi citat iz Izaije 7. Apostol Pavao komentira, "A kada do|e punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od `ene bŸ ro|en, Zakonu podlo`an".

 

Sa Isusovom je pobjedom grijeha i smrti, bila ranjena zmija (grijeh) u glavi, t.j. potpuno uni{tena, {to se ticalo Krista; kod toga zadobiv{i, svojom smr}u na kri`u i svojim kratkim boravkom u grobu, jednu ranu u peti, kao {to je prorekao prorok Izaija, 'on bi ranjen za na{e prijestupe, izbijen za na{a bezakonja'. Prva etapa Bo`jega plana o spasenju je bila s tim zavr{ena. Ali Krist je bio tek prvina. Bit }e `etve u dvije daljnje etape koje }e postignuti potpuno uni{tenje grijeha i smrti.

 

Druga etapa }e biti zavr{ena kada se Krist bude vratio da nagradi svoje prijatelje - koji }e biti oni koji su vr{ili ono {to im je on zapovijedio. Njih }e on uskrisiti od mrtvih, i darovati im u posjed vje~ni `ivot, na zemlji kao vladari s Kristom nad narodima koji }e mu se podlo`iti o njegovu dolasku, ova etapa trajat }e tisu}u godina.

 

Tre}a i zavr{na etapa }e biti na koncu tog tisu}lje}a, kada }e biti kona~nog suda i kada }e grijeh i smrt biti potpuno uni{teni. Krist "treba da kraljuje dok ne podlo`i sve neprijatelje pod noge svoje. Kao posljednji neprijatelj bit }e obeskrijepljena Smrt". Kao {to je nevjerica donijela smrt, tako vjerovanje u evan|elje i poslu{nost u kr{tenju i neprekidnim ~inenjem dobra mo`e donijeti `ivot vje~ni.

 

RAZVOJNI BO@JI PLAN

 

Kao {to Biblija otkriva Bo`ji plan, tema o spasenju se iznosi na mnogo na~ina. Izvanredniji izme|u njih su karakterna prou~avanja izabranih 16-oro pojedinaca ~iji `ivoti su bili dobri ili lo{i primjeri (t.j. oni koji su vjerovali i slu`ili Bogu, ili oni koji to nisu ~inili). Mnogim od vjernima je Bog u~inio izvanredna obe}anja koja }e biti razmatrana u ovoj i kasnijim lekcijama. U ovoj lekciji }emo pogledati u dva va`na karaktera, oba su odli~ni primjeri vjere, ~iji su `ivoti zabilje`eni u knjizi Postanka.

 

 

NOA

 

Kao {to se pove}avalo potomstvo Adama i Eve, sklonost grijehu, koju su naslijedili od svojih neura~unljivih roditelja, se po~ela pokazivati. Postanak poglavlje 6 bilje`i: 'Gospod vide... da je nevaljalstvo ljudsko veliko na zemlji, i da su sve misli srca njihova svagda samo zle' (Postanak 6:5). Takvo je bilo stanje ~ovje~anstva da 'Pokaja se Gospod {to je stvorio ~ovjeka na zemlji, i bi mu `ao u srcu' (Postanak 6:6).

Noa je bio jedini ~ovjek s kojim je Bog bio zadovoljan (vidi Postanak 6:9). Bog odlu~i da iznova zapo~ne sa Svojim stvaranjem i da upotrijebi Noa u toj namjeri. 'I re~e Bog Noju: kraj svakome tijelu do|e preda me, jer napuni{e zemlju bezakonja; i evo ho}u da ih zatrem sa zemljom' (Postanak 6:13).

 

POTOP

 

Bog je izabrao potopiti zemlju kako bi se sva stvorenja koja di{u, uklju~uju}i i ~ovjeka, udavila. Mnogi smatraju da je zapis Postanka o Potopu mitska pri~a. Ali ako ga pa`ljivo prou~imo na}i }emo da ima mnogo znanstvenih dokaza koji podr`avaju istinitost biblijskog zapisa. Biblija upotrebljava prikaz Potopa kako bi pou~ila silno moralne lekcije. @ivot Noa se isti~e kao sjajan primjer vjere nasuprot nevjerice njegova vremena. 

 

BO@JE OBE]ANJE

  

Svemo}ni je u to vrijeme objavio da ne}e nikada vi{e uni{tavati zemlju potopom. Bog ima namjeru sa zemljom i Bog je obe}ao da }e zasvagda sezone slijediti svoga reda i da }e se dan i no} me|usobno slijediti bez ovakvog sli~nog prekida. Pogledaj u Postanku 8:21-22.

 

NEKOLICINA SU SPA[ENI

 

Daljnja lekcija nau~ena iz ovog zapisa jest biblijska istina, da ih je tek relativno nekolicina ljudi koji su spremni vjerovati Bogu i otuda nekolicina koji }e biti spa{eni. Ovo na~elo, tako `ivopisno izlo`eno u prikazu potopa (1Petrova 3:20), se tako|er odnosi na daleko ve}em spasenju iz vje~ne smrti. Isus Krist je rekao: 'U|ite na uska vrata! Jer {iroka su vrata i prostran put koji vodi u propast i mnogo ih je koji njime idu. O kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u @ivot i malo ih  je koji ga nalaze!' (Matej 7:13-14).

 

Ovaj, i mnogi drugi biblijski primjeri i izjave, bacaju sumnje nad svjetskih religija koje tvrde odanost na milijuna 'vjernika'. Biblija u~i da je spasenje iz vje~ne smrti vrlo individualna stvar, i da su malo njih bili, i jesu, spremni prihvatiti prijete}ih zahtjeva koje tra`i Bog - te`ak, i tijesan put vjere.

   

ABRAHAM

   

Abraham je izvanredan primjer ~ovjeka koji je bio spreman prihvatiti i uspje{no izdr`ati mnoge rigorozne testove zbog svoje vjere u Bo`ju rije~.

 

ARHEOLGIJA O@IVLJAVA BIBLIJU

  

Abraham je `ivio oko 2000 p.n.e. u drevnom gradu zvanom Ur, koji je bio smje{ten blizu prednje strane perzijskog zaljeva. Oblast Ura je bila iskopavana od arheoloza u skorija vremena. Njihova otkri}a pokazuju da je grad bio dio veoma napredne civilizacije sposobna graditi velike ku}e, palate i hramove i izvo|enja izvrsnih umjetni~kih djela. Arheologija poma`e u~enje Biblije s tim {to nam daje `ivopisnu sliku pro{lih vremena. Svakako poma`e kod razumijevanja veli~ine Abrahamove vjere, jer mu je Bog zapovjedio: 'idi iz zemlje svoje i od roda svojega i iz doma oca svojega u zemlju koju }u ti ja pokazati' (Postanak 12:1).

 

Iz arheolo{kih dokaza znamo da je Bog tra`io od Abrahama da ostavi iza sebe jednog prili~no lakog i sigurnog `ivota da bi se suo~io s opasnostima nepoznatog, u kojim bi mu sami Bog bio vo|a. Abraham je, za razliku od Adama i Eve, povjerovao i poslu{ao. 'Vjerom pozvan, Abraham poslu{a i zaputi se... ne znaju}i kamo ide' (Hebrejima 11:8).

    

OBE]ANJA ABRAHAMU

 

 Abrahamova je vjera bila zasnovana na obe}anjima o blagoslovu koji je pridru`ivao Bo`ju zapovijed. On je shvatio da, kad Bog, Svemo}ni i Svemudri Tvorac, ~ini obe}anja, onda }e se ona sigurno ispuniti. Bog mu je rekao:

 

'u~ini}u od tebe velik narod, i blagoslovi}u te, i ime tvoje proslavi}u, i ti }e{ biti blagoslov. Blagoslovi}u one koji tebe uzblagosiljaju, i prokle}u one koji tebe usproklinju; i u tebi }e biti blagoslovena sva plemena na zemlji' (Postanak 12:2-3).     

 

Za vrijeme Abrahamovog dugog `ivota ova su obe}anja bila ponavljana mnogoputa, i svaki je put ne{to bilo dodavano prvotnom obe}anju. Za cilj ove lekcije razmotrit }emo najzna~ajnije pojave tih obe}anja pod slijede}im naslovima:-

 

1. Da Abrahamovi potomci posjeduju zemlju Kanaana.

2. Da Abrahamovi potomci postanu velik narod.

3. Da }e kroz jednog Abrahamovog potomka svi narodi biti blagoslovljeni.

 

1. Da Abrahamovi potomci posjeduju zemlju Kanaana.             

 

Zemlju kamo je Bog kona~no odveo Abrahama se zvala Kanaan u drevna vremena. To je oblast koja se danas gruba podudara s dana{njim dr`avama Libana, Izraela, Sirije i Jordana na isto~nom kraju Sredozemnog mora (vidi Postanak 15:18). Kada je Abraham do{ao u Kanaanu Bog mu je rekao: 'tvojemu sjemenu da}u zemlju ovu' (Postanak 12:7). Obe}anje je bilo kasnije ponovljeno: 'Jer svu zemlju (kanaansku) {to vidi{ tebi }u dati i sjemenu tvojemu do vijeka' (Postanak 13:15).

 

Naro~ito zamijeti dodate rije~i 'tebi' i 'do vijeka'. Ako nije bilo zbog ova dva va`na ~inilaca, mogli bismo razumjeti da se obe}anje ti~e osvajanja i posjedovanja Kanaana od Izraelaca u davnini kao {to je zapisano u knjizi Jo{ue. Ovo je, me|utim, bilo tek djelomi~no ispunjenje jer, prvo, obe}anje je bilo dano Abrahamu, kao i njegovu potomstvu, i drugo, posjeda je trebalo u`ivati zauvijek. 

 

Glede prvog, Biblija otkriva da je dok je bio u Kanaanu, Abraham bio poput dana{nja beduina, i da je kad mu je umrla supruga morao kupiti komad zemlje kamo bi je sahranio. Kona~no je umro, ne dobiv{i obe}anu ba{tinu zemlje (Djela 7:2-5).

 

Glede drugog, je jasno da niti Abraham, niti njegovi potomci, izraelski narod, koji su proveli velik dio svog nacionalnog bivanja protjerani iz Kanaana, nisu dobili zauvijek posjed toga.    

     

 

USKRSNU]E SNABDJEVA ODGOVOR

   

Onda je o~ito, da potpuno ispunjenje tog obe}anja mora jo{ uvijek biti budu}nost. Ne zahtijeva ve}eg doga|aja doli Abrahamovog uskrsnu}a i njegovih potomaka, kojih Biblija opisuje kao one koji su nalik Abrahamu u pokazivanju vjere i pokornosti Bo`jim zapovijedima. Nakon uskrsnu}a oni }e, kao besmrtna bi}a, zauvijek posjedovati Kanaan (Matej 8:11).

Ove }e ~injenice postajati jasnije s razmatranjem drugih obe}anja.

 

2. Da Abrahamovi potomci postanu velik narod   

 

Ovo se obe}anje nalazi diljem zapisa o Abrahamovom `ivotu, i je, u velikoj mjeri, bilo ispunjavano kao {to pokazuje Biblija (Postanak 12:2; Postanak 13:16; Postanak 15:5; Postanak 22:17). Knjiga Postanka bilje`i da su Abrahamov sin Izak i njegov unuk Jakov (koji je bio preimenovan u Izrael) postali izvorni preci izraelskoga naroda. @ivjeli su u Kanaanu sve dotle dok nije Jakov, za vrijeme gladi, odveo svoju obitelj u Egiptu. Knjiga Izlaska govori kako su Jakovljevi potomci narasli na vi{e od dva milijuna i bili su zarobljeni od Egip}ana. Oko 1500 p.n.e. Bog je poslao Mojsija da ih izbavi i odvede u Kanaan. Knjiga Jo{ue, Mojsijevog nasljednika, govori kako su dvanaest plemena Izraela osvojili Kanaan. Kasnije knjige Biblije opisuju razvoj Izraela do 1000 p.n.e. kad je postao veliko i napredno kraljevstvo, za vrijeme vladavine Davida i Salomona

 

NOVI ZAVJET OBJA[NJAVA OBE]ANJE

 

Biblija pokazuje da je nakon Salomonove smrti, Izrael otpao i bio je kona~no protjeran iz Kanaana jer su ljudi bili, op}enito re~eno, bezvjerni i neposlu{ni Bogu (Ponovljeni zakon 28:15-68). U Novom zavjetu nalazimo divnog izlaganja obe}anja Abrahamu. U poslanici Rimljanima apostol Pavao ~ini jasnim da 'nisu Izrael svi koji potje~u iz Izraela; i nisu svi djeca Abrahamova zato {to su njegovo potomstvo' (Rimljanima 9:6-7).

 

Ovo uvodi jedno va`no na~elo kratko uzeto u obzir kod razmatranja prvog obe}anja. Veliki narod koji je trebao potjecati iz Abrahama nije trebao biti sastavljen od bezvjernih prirodnih potomaka ve} od onih koji su pokazali sli~nu vjeru Abrahamu. U svakom nara{taju bilo ih je malo, ali kad budu uskrsnuti iz mrtvih, kada se Isus bude vratio na zemlji, bit }e skupljeni u jedan velik narod. Tada }e Abraham vidjeti svoje besmrtne potomke, hvale}i Boga zbog njihova spasenja, oblikuju}i 'velikoga mno{tva, {to ga nitko ne moga{e izbrojiti, iz svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika' (Otkrivenje 7:9). Tako }e obe}anje biti ispunjeno na daleko divnijem na~inu no {to je bilo u pro{losti.

 

3. Da }e kroz jednog Abrahamovog potomka svi narodi biti blagoslovljeni

 

Me|utim, ~ovje~anstvo jo{ uvijek nije dobilo najve}i od svih blagoslova o kojem govori to obe}anje - izbavljenje iz op}e kletve grijeha i smrti. Biblija otkriva da dolazi vrijeme kada, }e 'sva zemlja bi(ti) puna slave Gospodnje' (Brojevi 14:21).

 

Malo je mjesta Bo`joj slavi dok ~ovjek ispunjava zemlju nasiljem i tla~enjem i dok ima grijeha i smrti. O~ito je da je potrebna velika promjena kako bi se postiglo to divno vrijeme blagoslova, o kojem ~itamo u mnogim biblijskim proro{tvima (Psalam 72; Izaija 32). Ma kako velika ta promjena bila, njeno ostvarenje je sigurno! To je poruka evan|elja (blagovijesti) pou~avana niz Bibliju. Malo njih shva}aju da je obe}anje dano Abrahamu 2000 godina prije Krista, osnova evan|elja!

'A Pismo, predvidjev{i da Bog po vjeri opravdava (narode) pogane, unaprijed navijesti Abrahamu: U tebi }e blagoslovljeni biti svi narodi' (Gala}anima 3:8).

         

ISUS KRIST - ABRAHAMOV POTOMAK

 

Sredi{nji lik evan|elja i stoga obe}anja Abrahamu je Isus Krist. On je Abrahamov istaknuti potomak. Novi zavjet po~inje ovim rije~ima: 'Rodoslovlje Isusa Krista... sina Abrahamova' (Matej 1:1).        

 

Nastavlja s rodoslovljem kojeg vu~i Isus od Abrahama i ova se tema nalazi u cijelom Novom zavjetu. Pavao isti~e u svom pismu Gala}anima da se o jednom naro~itom potomku govori u obe}anju i da je to Isus:

 

"A ova su obe}anja dana Abrahamu i potomstvu njegovu. Ne veli se: 'i potomcima' kao o mnogima, nego kao o jednomu: I potomstvu tvojem, to jest Kristu" (Gala}anima 3:16).

 

Isus je otkriven da je vi{e nego tek prirodni sin Abrahamov; u istom je pismu izjavljeno: 'oni od vjere, to su sinovi Abrahamovi' (Gala}anima 3:7).

 

Kada se sjetimo biblijskog opisa vjere kao vjerovanje i poslu{nost Bogu (su{ta suprotnost grijeha), biva jasno da je Isus bio najve}i od svih sinova Abrahama. Tek on od cijelog ~ovje~anstva je zaista mogao re}i svojim protivnicima bez straha od protuslovlja: 'Tko }e mi od vas dokazati grijeh?' (Ivan 8:46). Glavna poruka Novoga zavjeta jest da je Isus svojom vjerom svladao grijeh i tako 'obeskrijepi smrt i u~ini da zasja `ivot i neraspadljivost - po evan|elju' (2Timoteju 1:10).

             

EVAN\ELJE PROPOVIJEDANO SVIM NARODIMA

      

U starozavjetna je vremena poruka o spasenju (evan|elje) bila povla{teni posjed izraelskog naroda, ali su omanuli u odgovoru zahtjevima vjerne poslu{nosti Bogu. Onda je do{ao Isus i poslao svoje apostole da propovijedaju evan|elje o spasenju svakom narodu (Marko 16:15).

 

Mnogo ljudi vide ovo kao ispunjenje Bo`jeg obe}anja da }e svi narodi biti blagoslovljeni u Isusu Kristu, Abrahamovom potomku. Ipak, bio je, tek korak, premda velik, u Bo`jem razvojnom planu da ispuni zemlju Svojom slavom. Isus je znao da }e relativno malo njih prihvatiti ovu divnu poruku, jer uklju~uje ulazak  kroz uska vrata vjere; i sada, blizu 2000 godina kasnije, propovijedanje evan|elja nije donijelo blagoslova svim narodima.

 

      BO@JE KRALJEVSTVO NA ZEMLJI

 

Ipak to divno vrijeme dolazi! Isus Krist }e se vratiti na zemlji da uskrisi sve koji su odgovorni, uklju~uju}i i one koji su se 'Kristom... zaodjenu(li)' i koji su stoga postali ba{tinici obe}anja Abrahamu (Gala}anima 3:27-29).

 

U to }e vrijeme Abrahamov blagoslov nado}i nad svim narodima kroz njegova potomka Isusa Krista (Gala}anima 3:14). Isus }e biti kralj nad svom zemljom i Bo`je }e kraljevstvo biti ure|eno, uvode}i jedno vrijeme blagoslova kakvo svijet nije nikada vidio. Zbog toga su svi kr{}ani pou~eni moliti se Bogu: 'Do|i kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji' (Matej 6:10).

 

SA@ETAK

1. Obe}anje o kona~nom izbavljenju iz grijeha i smrti je bilo u~injeno odmah nakon 

     pada Adama i Eve.

2. Bo`ji plan o spasenju je otkriven u obe}anjima kojih je u~inio vjernima.

3. Zapis o potopu pokazuje da }e malo njih biti spa{eni.

4. Arheolo{ka otkri}a potvr|uju to~nost Biblije.

5. Bog je u~inio velika obe}anja Abrahamu zbog njegove vjere.

6. Nijedno od tih obe}anja nije bilo potpuno ispunjeno.

7. Obe}anja pokazuju prema Isusu Kristu, koji je savladao grijeh i smrt.

8. Isus Krist mo`e spasiti iz vje~ne smrti sve one koji, poput Abrahama, vjeruju i

    pokoravaju se Bogu.

9. Obe}anja }e se ispuniti kada se Isus vrati na zemlju da uredi Bo`jeg kraljevstva.

10. Bo`je kraljevstvo }e donijeti vrijeme blagoslova zemlji, koja }e zatim biti

      ispunjena Bo`jom slavom.

 

 

PASUSI ZA ^ITANJE IZ BIBLIJE Postanak 6, 12, 13, 15, 17, 22;    Rimljanima 4;          Djela 7; Ponovljeni zakon 28;                  Gala}anima 3;          Ivan 8; Hebrejima 11;                            Psalam 72;               Izaija 32;

 

LEKCIJA 5 TEST

Podvu~i ispravnog odgovora na svakom pitanju i prenesi ih na zadnju stranu.

  1. Kako se zvao ~ovjek s kojim je Bog bio vrlo zadovoljan po zapisu Postanka 6:9?

       a) Adam                 b) Noa                 c) Henok                 d) Abel

  2. Kako je Bog uni{tio zle ljude u prikazu sadr`anog u Postanku od 6-og do 8-og

       poglavlja?   a) zemljotresom    b) gla|u                c) potopom            d) boles}u

  3. Koliko su ljudi bili spa{eni iz katastrofe u Postanku poglavlja 6 do 8?

      a) 8                          b) 18                     c) 88                       d) 80

  4. Kako su vjerni ljudi bili za{ti}eni u katastrofi iz Pos. poglavlja 6 do 8? 

      a) `ivjeli su u korablju                         b) Bog ih je sakrio 

      c) `ivjeli su na visokoj gori                  d) Bog ih je uzeo

  5. Gdje je `ivio Abraham prije nego mu je Bog progovorio?

      a) u Babilonu        b) u Betelu             c) u Sodomu          d) u Uru

  6. U koju je zemlju Bog odveo Abrahama? 

      a) u Egiptu             b) u Kanaanu        c) u Edomu           d) u Salemu

  7. Da li je evan|elje bilo propovijedano Abrahamu?

      a) da                        b) ne                     c) vjerojatno          d) mi to ne znamo

  8. Kada }e Abraham primiti kona~no ispunjenje Bo`jeg mu obe}anja?

      a) ve} ga je primio                               b) mi to ne znamo

      c) kada se Isus vrati na zemlju da uredi Bo`jeg kraljevstva

      d) Abraham je umro pa tako ne}e primiti ispunjenje obe}anja

  9. Tko je bio najve}i od Abrahamovih potomaka?

       a) Juda                  b) Jakov                c) Josip                   d) Isus

10. Koja tri od slijede}ih je Bog obe}ao Abrahamu? 

       a) da }e njegovi potomci posjedovati zemlju Kanaana

       b) da }e on zauvijek `ivjeti na nebu  

       c) da }e njegovi potomci postati velik narod 

       d) da }e on imati velikih bogatstva odmah 

       e) da }e kroz jednog od njegovih potomaka svi narodi biti blagoslovljeni 

       f) da }e svi njegovi potomci biti vjerni Bogu

       g) da }e se njegovi potomci uvijek sje}ati vjere Abrahama

--------------------------------------

 

 LEKCIJA 6

Gospodin Isus Krist

 

Ova }e lekcija uzeti u obzir Gospodina Isusa Krista - sredi{njicu Bo`jega cilja. Isus je bilo ime dano maloj bebi ro|enoj u Betlehemu prije blizu 2000 godina. Ime zna~i 'Spasitelj' i bilo je dano po uputstvu an|ela: 'ti }e{ mu nadjenuti ime Isus jer }e on spasiti narod svoj od grijeha njegovih' (Matej 1:21). 'Krist' je ustvari titula i zna~i 'pomazanik', stoga 'naro~ito izabran'. Isus je bio KRIST isto kao {to se govorilo da je Ivan bio KRSTITELJ.

 

BO@JI CILJ NA PO^ETKU

 

U zadnjoj je lekciji bilo pokazano da je Bog kanio na samom po~etku, u Edenu, snabdjeti jednog Spasitelja - netko tko }e savladati mo} grijeha. Lekcija je pokazala da }e taj koji }e donijeti takvog blagoslova nad ~ovje~anstva biti iz reda Abrahamova. Marija je uvidjela da je njen sin taj obe}ani i u svom je Hvalospjevu pjevala, 'Veli~a du{a moja Gospodina, klik}e duh moj u Bogu, mome Spasitelju... Prihvati Izraela, slugu svoga, kako obe}a ocima na{im: spomenuti se dobrote svoje prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka' (Luka 1:46-47, 54-55).

 

DRUGA OBE]ANJA

  

Prorok je Daniel govorio o vremenu kada }e se Mesija pojaviti. Prorok Mihej je pisao o mjestu njegova ro|enja. Matej bilje`i posjetu mudraca Herodu. Zamijeti koliko puta bilje`i Matej da se doga|aji de{avaju u ispunjenje rije~i starozavjetnih proroka Matej 1:22; Matej 2:5&15.

 

Bo`ji je cilj bio jo{ s po~etka da po{alje Isusa i, kada je do{lo pravo vrijeme, Bo`ja je nakana bila stavljena na djelo. Ivan je napisao: 'I Rije~ tijelom postade i nastani se me|u nama i vidjesmo slavu njegovu - slavu koju ima kao Jedinoro|enac od Oca - pun milosti i istine' (Ivan 1:14).

    

ZA[TO JE ISUS DO[AO?

   

Dobro znani stih ranije citiran u ovim lekcijama veli: 'Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoro|enca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne; nego da ima `ivot vje~ni' (Ivan 3:16).

 

Isus je bio dan svijetu od Boga u veoma stvarnom smislu. An|eo se Gabriel pojavio Mariji da joj ka`e da }e ona imati sina. Marija je upitala kako je to mogu}e budu}i da je bila djevica. An|eo je odgovorio: 'Duh Sveti si}i }e na te i sila }e te Svevi{njega osjeniti. Zato }e to ~edo i biti sveto, Sin Bo`ji' (Luka 1:35). Ovo je, isto tako, bila tema proro{tva kao {to bilje`i Matej (Matej 1:22-23).

     

@RTVA

    

Mo`da zna{ da su u starozavjetna vremena, bile `rtvovane `ivotinje kao stalni podsjetnik o posljedicama grijeha i o na~inu izbavljenja. Osoba koja je nudila, je znala da je smrt uzrokovana grijehom, i katkada se morala poistovjetiti sa smr}u `ivotinje u znak da je priznavala to na~elo (Levitska 1:3-4). Pavao je napisao, 'Jer pla}a je grijeha smrt' (Rimljanima 6:23).

 

U pismu Hebrejima, tri to~ke o `rtvovanju su u~injene veoma jasne:

1. @rtvovanja u starozavjetna vremena su snabdjevala podsje}anja na~elu da grijeh

    donosi smrt - na~elo utvr|eno na po~etku (Hebrejima 10:3).

2. Budu}i da `ivotinje nisu u~inili ni~eg pogre{nog, one su samo predstavljale u~enje,

    'Budu}i da Zakon ima tek sjenu budu}ih dobara koje se - iz godine u godinu iste

     neprestano prinose ne mo`e nikada usavr{iti one {to pristupaju' (Hebrejima 10:1).

3. @rtvovanje `ivotinje nikada ne mo`e odstraniti grijeha. 'Jer krv bikova i jaraca

     nikako ne mo`e odnijeti grijehã' (Hebrejima 10:4).

 

Biblija obja{njava da ono {to `rtvovanje `ivotinje nije nikada moglo uraditi, mogao je Isus s davanjem svojega `ivota u savr{enoj `rtvi: 'A ovaj, po{to je prinio jednu jedincatu `rtvu za grijehe, zauvijek sjede zdesna Bogu' (Hebrejima 10:12).

     

NOVI PO^ETAK

      

Biblija pokazuje da kao {to je Adam doveo grijeha i, dakle, smrti svijetu svojom neposlu{no{}u, tako Isus svojim savr{enim `ivotom 'u~ini da zasja `ivot i neraspadljivost' (2Timoteju 1:10). Po{to je Isus `ivio savr{enim `ivotom, kada je umro nije bilo mogu}e da je on trebao ostati mrtvim (Djela 2:24). Bog ga je uskrsnuo od mrtvih (Dela 2:24).

 

O suprotnosti izme|u u~inka Adamove neposlu{nosti i u~inka Isusove poslu{nosti je govoreno mnogo puta: 'kao {to po jednom ^ovjeku u|e u svijet grijeh i po grijehu smrt, i time {to svi sagrije{i{e, na sve ljude prije|e smrt'. 'Doista, kao {to su neposluhom jednoga ~ovjeka mnogi postali gre{nici tako }e i posluhom Jednoga mnogi postati pravednici'. Kao '{to grijeh zakraljeva smr}u, da tako i milost kraljuje pravedno{}u za `ivot vje~ni po Isusu Kristu Gospodinu na{emu' (Rimljanima 5:12,19,21). Kao {to slijedimo modela postavljena od Adama, tako mo`emo biti povezani s modelom postavljenim od Isusa. Mo`emo biti povezani sa `ivotom kojeg je on do{ao donijeti: 'Jer kao {to u Adamu svi umiru, tako }e i u Kristu svi biti o`ivljeni' (1Korin}anima 15:22).

       

POTREBNA VJERA

    

Lekcija 4 je objasnila da je ~ovjek prirodno smrtan i da umire i da je potrebna vjera da ga pove`e sa `ivotom kojeg je Bog ponudio. Ta je lekcija istakla da je to jedino omogu}eno s Isusovim djelom:

              

'Jer pla}a je grijeha smrt, a dar Bo`ji jest `ivot vje~ni u Kristu Isusu, Gospodinu na{em' (Rimljanima 6:23).

 

Dakle spasenje koje Bog nudi je uvjetovano, 'Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoro|enca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne' (Ivan 3:16). Zbog toga je Bo`ji Sin bio nazvan Isus: 'jer }e on spasiti narod svoj od grijeha njegovih' (Matej 1:21).

        

ISUSOVO DJELO SADA

       

Nakon svoga uskrsnu}a Isus je uza{ao na nebo. Kod njegova uza{a{}a, dva an|ela su izjavila da }e se on vratiti: 'Ovaj Isus koji je od vas uznesen na nebo isto }e tako do}i kao {to ste vidjeli da odlazi na nebo' (Djela 1:11). Petar je rekao da }e Isus ostati na nebo sve do 'vremena uspostave svega' (Djela 3:19-21).

 

Isus }e se vratiti da ispuni ostatak Bo`jeg cilja s njim. U me|uvremenu, on je posrednik - netko tko je izme|u Boga i ~ovjeka. On je opisan kao Veliki sve}enik koji mo`e posredovati za nas kod Svemo}noga: 'jedan je Bog, jedan je i posrednik izme|u Boga i ljudi, ~ovjek - Krist Isus' (1Timoteju 2:5).

 

Pismo Hebrejima obja{njava da stoga {to je Isus `ivio svoj `ivot na zemlji i bio je na~injen u svakom pogledu 'bra}i sli~an' (Hebrejima 2:17) on mo`e shvatiti kako se osje}amo i mo`e suosje}ati s na{im potrebama: 'Ta nemamo takva Velikog sve}enika koji ne bi mogao biti supatnik u na{im slabostima, nego poput nas isku{avana svime, osim grijehom. Pristupajmo dakle smjelo Prijestolju milosti da primimo milosr|e i milost na|emo za pomo} u pravi ~as' (Hebrejima 4:15-16).        

 

SA@ETAK

 

1. Isus je bio ro|en iz djelovanja Svetog Duha nad djevicom Marijom. Bio je, stoga,

     Bo`ji Sin.

2. Ime 'Isus' zna~i 'Spasitelj', i Bo`ji je cilj bio jo{ s po~etka snabdjeti izlaza od

     prirodnih posljedica ljudskog grijeha.

3. Plata grijeha je smrt. @rtvovanje `ivotinje je snabdjevalo redovitog podsje}anja toga

     na~ela, ali nikada nije moglo 'odnijeti grijehã'.

4. Isus je osigurao savr{enu `rtvu.

5. Isus je sada na nebo gdje mo`e biti milosrdan Veliki sve}enik jer razumije iz

     vlastitog iskustva.

6. Bog je obe}ao poslati Isusa Krista natrag na zemlji da zavr{i Svoju nakanu s njim

     kad se bude vratio za Kralja.

 

 

PASUSI ZA ^ITANJE IZ BIBLIJE Matej 1:18-25;             Luka 1:16-38;             Luka 2; Matej 2;                      Ivan 1:1-14;                Rimljanima 5.

 

LEKCIJA 6 TEST

Podvu~i ta~nog odgovora na svakom pitanju i prenesi ih na zadnju stranu.

  1. Ime Isus zna~i

       a) Spasitelj                                                 b) Pomazanik

       c) Spasitelj Pomazanik                              d) Pomazani Spasitelj

  2. Koja je bila Isusova mati?  a) Elizabeta    b) Marija    c) Marta    d) Ruta

  3. Tko je zaista bio otac Isusu?  a) Josip    b) David    c) Abraham    d) Bog

  4. U Miheju 5:2 Isusovo mjesto ro|enja koje je dano jest:

       a) Nazaret    b) Betlehem efratski    c) Betlehem judejski    d) Galileja

  5. @ivotinjska `rtvovanja u starozavjetna vremena bila su:

       a) opomena da grijeh donosi smrt              b) da smire jednog ljutitog Boga

       c) posljedica sujevjerja                                d) da pribave spasenje

  6. Za{to je Isus bio poslan prije 2000 godina? da:

       a) spasi @idove                                            b) bude savr{ena `rtva za grijeh

       c) nahrani sirotinju                                      d) uspostavi kraljevstvo

  7. Gdje je Isus sada?  a) u grobu    b) na nebo    c) na zemlji    d) mi to ne znamo

  8. Da li }e se Isus vratiti na zemlji?  a) da    b) ne    c) mi to ne znamo    d) mo`da

  9. [to sada radi Isus?

       a) upravlja na{im `ivotima              b) on je Veliki sve}enik kod Boga

       c) upravlja vladama                         d) mi to ne znamo

10. Koji je Bo`ji dar u Isusu Kristu?

       a) napredak                                       b) vje~ni `ivot u budu}nosti

       c) dug `ivot sada                               d) red i mir sada